Razumijevanje elemenata kolektivnog nasilja i masovnih zločina i njihovih posljedica (uz slučajeve bivše Jugoslavije i Ruande - u kontekstu afričke regije Velikih jezera)
Voditelj/ica: Vlasta Jalušič, Tonči Kuzmanić
Opis kursa:
Kurs je usmjeren na dublje razumijevanje eskalacije sukoba u periodima tranzicije, načina njihove akumulacije do krajnjih činova masovnog nasilja i posljedica koje imaju ovi događaji i njihova legitimizacija na post-konfliktnu socijalnu i političku koheziju, oblike građanstva i političke odgovornosti. Fokus je stavljen na nasilne kolektivne konflikte praćene masovnim svirepostima, na njihovu pripremu i odigravanje, i na post-konfliktni period deeskalacije u slučajevima kakvi su bivša Jugoslavija i Ruanda. Pristup je zasnovan na premisi da su diskursi kolektivnog identiteta i ukrštanja roda, rase/etniciteta i religije ključni za razumevanje ideologija koje legitimišu nasilje. Uz ovo, posebna pažnja biće posvećena suočavanju sa masovnim kolektivnim zločinima iz prošlosti, načinima njihove memorijalizacije, pitanjima kolektivne krivice i odgovornosti, i načinima na koji oni oblikuju sadašnje i buduće društvene i političke sukobe.
Okosnicu empirijskog dijela kursa činiće studije dva slučaja - bivše Jugoslavije i Ruande (u širem kontekstu afričke regije Velikih jezera). Oba slučaja su odabrana na osnovu nasilnih sukoba u ovim zajednicama (unutar države, ili u procesu njenog raspada i reformisanja), kao i zbog jake rodne i etničke/rasne dimenzije u procesu pripreme za nasilje. Oba odabrana slučaja simbolički odražavaju ideološku tvrdnju da određene grupe, konstruisane kao suštinski različite, ne mogu živjeti zajedno, svaka na taj način poričući građanstvo »drugih« i fundamentalno »pravo na imanje prava« (Arendt). Kurs će slijediti konkretan proces konstrukcije identiteta kroz ideološke diskurse i provjeriti kako su tako konstruisani identiteti uklopljeni u biografske priče pojedinaca/ki (muškaraca i žena, nevezano da li su oni žrtve, počinitelji ili posmatrači) i u javne diskurse. Različita iskustva kolektivnog i interpersonalnog nasilja - iz perspektive počinitelja, žrtve, posmatrača - biće prezentovana i diskutovana kao dio kursa.
Ciljevi kursa:
- Razumjeti poveznice između različitih nivoa sukoba i nasilja i diskutovati teorijski okvir za razumijevanje kolektivnog nasilja.
- Istražiti dimenzije prožimanja roda, etniciteta i religije kako bi se bolje razumjela dinamika i uslovi pod kojima je konstrukcija etničkih, rodnih i religijskih identiteta (pojedinačno ili zajedno) korišćena za legitimisanje nasilja, čineći ga pritom prihvatljivim, pa čak i neophodnim, odgovorom na sukobe.
- Razviti empirijski zasnovano razumijevanje ovih veza kroz komparaciju dvije studije slučaja - bivše Jugoslavije i Ruande - u okviru regije Velikih jezera.
- Razumjeti različite post-konfliktne korake, politike i mjere koje doprinose suočavanju sa prošlošću, smirivanju i transformaciji sukoba.
- Promišljanje o implikacijama koje podrazumjeva uključivanje tačaka prožimanja etniciteta/rase, religije i roda u razumijevanje kolektivnog nasilja, te promišljanje o njihovoj važnosti za kreiranje politika i načina intervencije, kako u odabranim studijama slučaja, tako i šire.
Lista tekstova koje treba pročitati:
1. Hannah Arendt, O nasilju. U Hannah Arendt, Politički eseji, Antibarbarus Zagreb, 1996, 176-190 - izbor.
2. Tonči Kuzmanić, "Raspad SFR Jugoslavije in nasljedstvo: narodnjaštvo - a ne nacionalizam". U: Miroslav Hadžić, Nasilno rasturanje Jugoslavije. Uzroci, dinamika i posledice. Centar za civilno-vojne odnose, Beograd 2004, 81-102.
3. Roy Gutman, Svjedok genocida. Durieux, Zagreb, 1994. 18-50 i 205-214.
4. Julie Mertus, The Role of Racism as a Cause of Factor in wars and Civil Conflict, International Council on Human Rights Policy: Consultation on Racism and Human Rights Geneva, (December 3-4), 1999, (http://www.ichrp.org/ac/excerpts/50.pdf), 14p.
5. Jalušič Vlasta, "Rod i viktimizacija nacije - predratni i posleratni diskurz identiteta". U Miroslav Hadžić, Nasilno rasturanje Jugoslavije. Uzroci, dinamika i posledice. Centar za civilno-vojne odnose, Beograd 2004. 145-165.
6. Erin K. Baines, Body Politics and the Rwandan Crisis, Third World Quarterly, Vol 24, No 3, 2003, 479-493.
7. Seada Vranić. Pred zidom šutnje. Antibarbarus, Zagreb 1996, 179-215
8. Nenad Dimitrijević: Moralna odgovornost za kolektivni zločin. U: Ustavna demokratija shvaćena kontekstualno. Edicija Reč, Beograd, 2007: 275-309.
9. Phil Clark. The Rules (and Politics) of Engagement: the Gacaca and Post-genocide Justice, Healing and Reconcilitation in Rwanda, U: Phil Clark and Zachary D. Kaufman (izd.). Transitional Justice, Post-Conflict Recosnstruction and Reconcilitaion in Rwanda and Beyond. Hurst & Company, London. 297-319.
10. Hannah Arendt, Eichmann u Jeruzalemu: izvještaj o banalnosti zla, Zagreb: Politička kultura, zadnje poglavlje - izbor.
Dokumentarni i drugi filmovi:
- Smrt Jugoslavije (The Death of Yugoslavia)
- Krik iz groba (A Cry from the Grave)
- Škorpijoni (Scorpions)
- Hotel Ruanda (Hotel Rwanda)
- Duh kralja Leopolda (King Leopold's Gost)
- Moj susjed moj ubica (My Neighbor My Killer)
