Uvod u društvene pokrete

Voditelj: Benjamin Perasović

Opis i cilj kursa:

Osnovni cilj ovog predavačkog bloka je naznačiti temeljni okvir rasprave o društvenim pokretima; zbog toga ćemo ga podijeliti na dvije cjeline. U prvoj cjelini, koju možemo nazvati samo 'društveni pokreti', obraditi ćemo osnovne pojmove, određenja i procese vezane uz društvene pokrete općenito, dok ćemo u drugoj cjelini naznačiti kontekst i oblike pojavnosti društvenih pokreta u našoj sredini.

Društveni pokreti

Unutar ove teme nastojati ćemo dati odgovore na sljedeća pitanja:

  1. Što je to društveni pokret? Definicije i određenja ključnih pojmova; osim pojma društvenog pokreta potrebno je objasniti i nekoliko drugih važnih i srodnih pojmova poput kontrakulture, subkulture, revolucije, reforme, građanske inicijative, društvenog i političkog organiziranja…
  2. Koje paradigmatske i druge teorijske odrednice obilježavaju raspravu o društvenim pokretima? O nasljeđu marksizma, funkcionalizma, interakcionizma i postmodernističke kritike u ovom području
  3. Radnički pokreti kao sinonim pojma u razdoblju industrijskog društva, pojava 'novih društvenih pokreta' od šezdesetih godina i njihovo smještanje u kontekst post-industrijskog društva; da li je takva podjela opravdana?
  4. Što je značila teza 'od crvenog ka zelenom' u pokušaju definiranja razlika između društvenih pokreta šezdesetih i osamdesetih godina? Rast 'zelene paradigme', nastajanje zelenih stranaka iz masovnih i raznovrsnih 'grassroots' inicijativa.
  5. Što nam nudi suvremena teorija o društvenim pokretima, uključujući i onu koja u potpunosti odbacuje ovaj pojam? (Kevin Hetherington i 'ekspresije identiteta', Castells i povratak emocionalnog i osobnog u objašnjenju djelovanja suvremenih pokreta)

Društveni pokreti osamdesetih godina

  1. Koja su obilježja konteksta u kojem nastaju prve domaće inicijative bliske djelovanju 'novih društvenih pokreta'? O samoupravnom socijalizmu, partiji i njenim transmisijama, o prijašnjim 'opozicijskim' pokretima, o dijalektici legitimnosti i legalnosti u uvjetima prvog legalnog djelovanja raznovrsnih pokreta u SR Sloveniji.
  2. Sličnosti i razlike domaćih i zapadnoeuropskih pokreta osamdesetih godina, teorijske rasprave i praksa novih društvenih pokreta u SR Sloveniji i SR Hrvatskoj, oblici djelovanja, problemi i teškoće, unutarnje karakteristike i percepcija društva, različitost konteksta i političko-organizacijskog okruženja u Sloveniji od onog u Hrvatskoj.
  3. Što nam danas može značiti iskustvo djelovanja društvenih pokreta i inicijativa iz osamdesetih godina? O političkoj, organizacijskoj, društvenoj i tehnološkoj razlici nasuprot evidentnoj sličnosti sadržaja; o starim sadržajima u novim uvjetima, o odnosu političkog i kulturnog osamdesetih i danas, o civilnom društvu i pravu na različitost osamdesetih i danas.
  4. Studija slučaja – Svarun; što možemo naučiti iz djelovanja Svaruna u Zagrebu u drugoj polovici osamdesetih godina? O djelovanju Svaruna uoči rata i temeljima za neke druge, poslijeratne i suvremene inicijative.

Literatura:

  1. Džonatan Tarner, (2009), Sociologija, Novi Sad/Beograd: Centar za demokratiju, Poglavlje 'društveni pokreti', str. 420-432.
  2. Haralambos, M., Holborn, M, (2002) Sociologija, Zagreb: Golden marketing, str. 643-647.
  3. Jurgen Habermas (1983) Novi društveni pokreti, Marksizam u svetu, br. 3, str. 39-46.
  4. Alain Touraine (1983) Novi društveni pokreti, marksizam u svetu, br.3. str. 46-66.
  5. Feher, F, Heller, A, (1987) Od crvenog do zelenog, u: Pavlović, V. (ur.) Obnova utopijskih energija, Beograd: CIDID i IIC, str. 249-259.
  6. Dražen Šimleša (2004) Antiglobalizacijski pokret; stavovi, motivi, ciljevi i dometi, Magistarski rad, Zagreb: Filozofski fakultet
  7. Castells, M. (2012) Networks of outrage and hope: Social movements in the Internet age, Cambridge: Polity Press.

Eseji