Brian Phillips
Mirovni aktivisti/ce su po prirodi zaokupljeni sadašnjošću i budućnošću – i vjerovatno tek slabo svijesni izuzetne istorije prošlih kampanja i pokreta koji su stvorili nenasilne strategije za socijalne i političke promjene. Istraživanje ove često zanemarivane tradicije nije samo akademska vježba, već vitalna dimenzija pripreme za savremene prakse. Dubinsko promišljanje ovih različitih iskustava i svjedočenja današnjim aktivistima/icama može obezbijediti čvrstu osnovu za osmišljavanje održivih akcija. Testirajući naše trenutne vizije i tehnike u odnosu na ideje, principe i pristupe prethodnih pokreta za mir i socijalnu pravdu, možemo, kako obogatiti naše sopstvene inicijative, tako se i stalno podsjećati na to da su naši napori za promovisanjem nenasilne transformacije društva dio jednog mnogo šireg istorijskog narativa. Prepoznavanje da je prostor u kojem danas djelujemo dijelom otvoren za nas od strane aktivista/ica i svjedoka/inja iz prošlosti može biti nepresušan izvor inspiracije – kao i sredstvo za razvijanje svojevrsne dugoročne perspektive, krucijalne za mirovni aktivizam.
Kroz seriju prezentacija i diskusija, ovaj će kurs pružiti živ i na mirovne prakse orjentisan uvod u upoznavanje nekih od najznačajnijih ličnosti, filozofija i strateških kampanja u pokretima za mir i nenasilje iz 19. i 20. vijeka. Počevši od evropskih i sjeverno-američkih pokreta za zabranu ropstva, pa sve do pojave novih modela izgradnje mira i transformacije sukoba iz posljednjih decenija dvadesetog vijeka (kakvi su kritičko razmatranje komisija za istinu; razmatranje građanskog angažmana usred nasilnih sukoba itd.) kurs nastoji da potakne dublje promišljanje o tome šta možemo naučiti iz tih primjera i kako možemo svoj život i rad još značajnije povezati sa ovim pojedincima/kama i inicijativama. Učesnici/e će biti ohrabreni da razmatraju kako oni sami razumiju sopstveni angažman u odnosu na ove izvanredne istorije i da istraže definicije toga što se smatra “uspijehom” ili “efikasnošću” različitih formi učešća ili akcija. Kako izgleda “uspješan” mirovni pokret? Šta možemo naučiti iz očiglednih “neuspijeha”? Da li očekujemo da detaljni modeli nenasilne društvene i političke promjene budu “djelotvorni” ili je osvjedočena privrženost našim vrijednostima najvažniji faktor u mirovnom radu? Čemu nas ove ličnosti i pokreti mogu naučiti o održavanju posvećenosti i vizije tokom mnogih godina, i uprkos mnogim osujećenjima i porazima. Poseban naglasak biće stavljen na istraživanje života i učenja Mahatme Gandija i Martina Lutera Kinga mlađeg – koji su kroz satyagraha kampanje u Indiji tokom 20-ih, 30-ih i 40-ih godina XX vijeka i kroz Američki pokret za građanska prava iz 50-ih i 60-ih ostvarili duboke doprinose našem razumijevanju potencijala i ograničenja nenasilne akcije. Uz osvrt na relevantnost Gandijevih i Kingovih mirovnih praksi za današnje aktiviste/ice, kurs teži da “otrgne” ova dva velikana, ali i izrazito “ljudske” figure, od načina na koji su oni činjeni prihvatljivijima za mainstream političku kulturu preko pretvaranja obojice u sekularne svece. Kurs nastoji da osvijetli istinski radikalan izazov koji su ove dvije osobe predstavljale upotrebi moći i korišćenju nasilja, i da razmotri kako mi možemo usvojiti njihove vizije i tehnike mirovnog rada u naše doba. Drugi pokreti o kojima će se govoriti na kursu su: War Resisters International i njihova dugotrajna borba protiv kulture militarizma; pokret Catholic Worker i način na koji su oni uključili pitanja društvene i ekonomske pravde u njihov žestoki pacifistički stav tokom drugog svjetskog rata i rata u Vijetnamu (sa fokusom na život njihove osnivačice Doroti Dej); osoben doprinos kvekerske i menonitske zajednice priznavanju prava na prigovor savjesti vojnoj službi; fenomen “oslobodilačke teologije” u Latinskoj Americi tokom 60-ih i 70-ih godina (uključujući doprinos Nadbiskupa Oskara Romera u El Salvadoru i Don Helder Kamare u Brazilu); građanski pokret otpora na Kosovu tokom 90-ih i mirovni pokret aktivan danas na području Izraela i Palestine. Kao dodatak prezentacijama i diskusijama, kurs će takođe ponuditi i večernje projekcije brojnih moćnih filmova povezanih sa ključnim temama i uticajnim figurama u istoriji mirovnog aktivizma. Među njima će se naći i biografski portret Gandija u režiji Ričarda Atenboroua; film “Dobar rat i oni koji su odbili da se bore u njemu” – dokumentarni profil prigovarača savjesti iz II svjetskog rata i cijeni njihove posvećenosti miru; “Crkva Svetog Nikolaja” – fascinantna drama o ulozi jedne porodice u nenasilnim protestima u Istočnoj Nemačkoj 1989. godine; “Dugo noćno putovanje u dan” i “Stanje straha”, dva izuzetna dokumentarca koji prate rad Komisija za istinu u Južnoj Africi i Peruu u njihovom nastojanju da se suoče sa nasilnom prošlošću svojih društava.
Sažetak ciljeva kursa:
- Obezbijediti životan, na praksu orjentisan uvod u neke od najznačajnijih ličnosti, filozofija i strateških kampanja u devetnaestovjekovnim i dvadesetovjekovnim pokretima za mirnu i nenasilnu društvenu promjenu.
- Osnažiti učesnike/ce da razmotre kako oni razumiju sopstveni mirovni rad u odnosu na ove izuzetne istorije, da istraže definicije onoga što se računa kao “uspijeh” i “efektnost” u različitim formama aktivnosti. Kako izgleda “uspješan” mirovni pokret? Šta se može naučiti iz očiglednih grešaka? Čemu nas ove ličnosti i pokreti mogu naučiti o održavanju posvećenosti i vizije tokom mnogih godina, i uprkos mnogim osujećenjima i porazima.
- U odnosu na dubinsko istraživanje života i misli Mahatme Gandija i Martina Lutera Kinga mlađeg, kurs ima za cilj da osvijetli zaista radikalan izazov moći i upotrebi nasilja koje obe ove figure predstavljaju, i da razmotri kako mi možemo usvojiti njihove vizije i tehnike mirovnog rada, u naše sopstveno vrijeme.
