Novosti

Kurs: Mediji i sjećanje: Uloga medija u javnoj percepciji prošlosti

Voditeljica: prof.dr Snježana Milivojević

Opis kursa:

U savremenim medijskim i studijama memorije prošlost se posmatra kao višeznačan simbolički konstrukt u čijem oblikovanju mediji imaju značajnu ulogu. U demokratskom društvu od medija se očekuje kritički odnos prema stvarnosti, pa prema tome, i  prošlosti kao njenoj  važnoj  dimenziji. Mediji su možda i najpodesnija društvena institucija za preispitivanje prošlosti jer se tek javnim  uvidom u ’ono što se dogodilo’ prošlost  otvara za kritičko razmatranje.  Međutim,  u kritičkom svjetlu ona se ukazuje i kao zona  sukoba, kao  ideološko bojno polje na kome se vodi simbolička bitka za njeno razumjevanje.  Takva debata  zaustavlja rutinsku proizvodnju mitologizovanih ’istorija za popularnu upotrebu’, podstiče  racionalnu raspravu o prošlosti i kultiviše sjećanja o njoj.  Ali, medijski doprinos u predstavljanju događaja iz istorije nije ograničen samo na infomativne medije. Prošlost i istorija  su omiljene teme i u  popularnoj kulturi a  rasprave o njima često se vode sa ekrana i stranica tabloidnih medija. Utoliko je samo cjelina medijske produkcije pokazatelj složenosti simboličkog procesa konstrukcije prošlosti u jednom društvu. 
Tokom kursa će se posebno  analizirate ključne medijske strategije u tretmanu prošlosti  u društvima bivše Jugoslavije a prije svega ignorisanje, osporavanje i romantizovanje. Ignorisanje i osporavanje su strategije aktivnog kreiranja narativa koji privileguju oficijelne, patriotske i poželjne verzije prošlosti. Romantizoivanje je medijski odogovor na osjećaj iskorijenjenosti i formulisanje identitetskih promjena u nostalgičnim ili romantičnim okvirima. Ovaj raspon ukazuje na ideološke razlike u tretiranju i komemorisanju prošlosti koje imaju za posljedicu i različite politike sjećanja. Drugi značajan element ovih strategija je vremenska udaljenost konfliktne prošlosti: komercijalna logika i zabavljački profil većine medija  pretvara ’prošlost’ u zapečaćenu temu koja se lako može izolovati i zaboraviti. Politika ne-sjećanja koristi se čak kao glavni argument za rekonstruisanje ’zdravih’ odnosa u post-konfliktnim društvima  a njeni predvodnici  su  upravo ’ne-ideološki’, komercijalni, mediji  koji njeguju zaborav.

 

Glavne teme:

Zašto su mediji  moćni? Da li mediji samo predstavljaju stvarnost ili  je istovremeno i kreiraju? Da li ‘zabluda  transparentnosti’ minimizuje medijski uticaj? Šta otkriva povratak ideologije u medijske studije i kako mediji brane status quo? Medijska reprezentacija i simbolička praksa. Predstavljanje stvarnosti u odsustvu i proizvodnja značenja. Slobodni,  nezavisni i odgovorni mediji. Komparativni pogled na novinarstvo kao glavnu medijsku profesiju. Društvena odgovornost medija - javni život kao medijski spektakl. Medijska istorija i medijska arheologija. Kulturna memorija kao medijski konstrukt. Politike sjećanja:  medijska konstrukcija prošlosti. Glavne strategije u medijskom predstavljanju prošlosti: ignorisanje, osporavanje, romantizovanje i kitičko čitanje prošlosti. Ignorisanje i osporavanje prošlosti kao patriotski zadatak. Popularni medijski sadržaji, predstavljanje istorije i nostalgija. Javno mnjenje i percepcija prošlosti.

Ciljevi i metode:

Cilj kursa je razmatranje kompleksne uloge medija u javnoj percepciji prošlosti. U savremenim medijskim i studijama memorije prošlost se posmatra kao višeznačan simbolički konstrukt u čijem oblikovanju mediji imaju značajnu ulogu. 
•  Polaznici/e će tokom kursa upoznati i diskutovati ključne medijske koncepte značajne za razumijevanje konstitutivne uloge medija. Potom će, kroz kritičko čitanje medijskih praksi,  razmatrati kako oni selektuju, interpretiraju  i recikliranju predstave o događajima i akterima iz prošlosti. 
•  Takođe, samostalno će odabrati i analizirati  medijsku arhivsku građu iz novije prošlosti bivše Jugoslavije i porediti je sa kasnijom javnom percepcijom istih događaja. Na osnovu promjena u raspoloženju javnosti i medijskoj produkciji u odnosu na  vrijeme događaja,  analiziraće trajnost novinarskih interpretativnih okvira u prikazivanju ključnih memorijskih mjesta i njihov značaj u formiranju javnog mnjenja o njima.   
•  U manjim grupama obaviće samostalne medijske analize čiji će cilj biti prikupljanje građe za zajednički medijski projekat koji će napraviti kao završnu obavezu na kursu a koji može biti dokumentarni film, medijski sajt ili multimedijalni projekat iz  oblasti medija i sjećanja.

Literatura:

1. Annabel McGoldrick: War Journalism and Objectivity, Conflict&Communication Online (2006), Vol.5. No.2,  dostupno na : www.cco. regener-line.de
2. Barbie Zelizer: Why memory's work on journalism does not reflect journalism's work on memory, Memory Studies (2008) 1: 79 DOI: 10.1177/1750698007083891, dostupno na : http://mss.sagepub.com/content/1/1/79.
3. Denis McQuail: Accountability of Media to Society,  European Journal of Communication (1997), Vol.12 No.4, pp. 511-531.
4. Tematski blok Mediji i dogovornost/ Odgovornost u medijima, Genero, 2007, Beograd: Centar za ženske studije.
5. Snježana Milivojević: Volimo te otadžbino naša..., u Odsutne partije (1998), Beograd: Cesid.
6. Medijska građa iz Arhiva političke komunikacije Fakulteta političkih nauka u Beogradu.

Drage prijateljice, dragi prijatelji,

Fondacija Mirovna Akademija

Vas poziva da se prijavite na

ČETVRTU POST-JUGOSLAVENSKU MIROVNU AKADEMIJU
Sarajevo, 17– 26.07.2011.

Sa zadovoljstvom Vas obavještavamo da ove godine organiziramo četvrtu po redu Post-jugoslavensku Mirovnu Akademiju za ljude sa prostora bivše Jugoslavije, aktivne na polju izgradnje mira, suočavanja sa prošlošću i zaštite ljudskih prava, za aktiviste/ice, studente/kinje, istraživače/ice, teoretičare/ke, novinare/ke i sve ostale kojima je mirovni rad u fokusu življenja i djelovanja. Četvrta Mirovna Akademija se organizira u Sarajevu od 17-26.07.2011. godine.

Osnovna nam je namjera doprinijeti unapređivanju praksi i teorija izgradnje mira u regionu bivše Jugoslavije te ponuditi ljudima koji se bave izgradnjom mira priliku za:
- kritičko sagledavanje i refleksiju dosadašnjih praksi i modela primjenjivanih na polju izgradnje mira u regionu bivše Jugoslavije, ali i svijeta;
- upoznavanje sa novim teorijama i praksama izgradnje mira, aktuelnim u različitim dijelovima svijeta.

Nakon trogodišnjeg izuzetnog iskustva i realiziranih devet kurseva, tri sesije sa tri istovremena kursa, Post-jugoslavenska Mirovna Akademija će ove godine, zainteresiranim aktivistima/cama i istraživačima/cama ponuditi tri nova kursa koji će se odvijati paralelno (u isto vrijeme, na istom mjestu):

1. Jezik i ideologija
Snježana Kordić
Radni jezik kursa je bosanski/hrvatski/srpski.

2.  Mediji i sjećanje
Snježana Milivojević
Radni jezik kursa je bosanski/hrvatski/srpski.

3. Gender, Sexuality, and Violent Conflict
Dubravka Žarkov
Radni jezik kursa je engleski.

Učestvovati se može samo na jednom kursu.

Preduvjeti za učešće:

  • Osobe koje rade na izgradnji mira (prednost imaju oni koji imaju minimum 3 (tri) godine iskustva u navedenom polju rada, te veterani/ke izgradnje mira sa prostora bivše Jugoslavije);
  • Novinari/ke i medijski radnici/e (prednost imaju oni sa minimum 3 (tri) godine radnog iskustva);
  • Akademici, odnosno studenti/ce i predavači/ce (prednost među studentima/cama imaju oni sa završnih godina dodiplomskog studija; predavači/ce trebaju biti aktivni u relevatnim poljima rada, te također među njima imaju prednost oni koji imaju minimum 3 (tri) godine radnog iskustva);
  • Umjetnici/e (relevatna polja rada i minimum 3 (tri) godine radnog iskustva);
  • Osobe koje rade u institucijama/državnim institucijama (minimum tri godine radnog iskustva i rad u relevantnom polju rada);
  • Iskustvo u radu na izgradnji mira na bilo kom od gore navedenih polja;
  • Spremnost da se posveti odabranom kursu tokom svih osam dana trajanja (kasniji dolasci i raniji odlasci neće biti tolerirani);
  • Spremnost da se izvrše sve obaveze u vezi sa kursom (čitanje preporučene literature prije dolaska na Mirovnu Akademiju, te pisanje završnog eseja);
  • Dobro vladanje engleskim jezikom (preduvjet za učešće na trećem kursu);
  • Minimalna dob za učešće je 21 godina;
  • Spremnost na slušanje i dijalog.

Osobe koje nisu učestvovale na jednoj od prethodnih Mirovnih Akademija će imati prednost. 
Od ukupnog broja učesnika/ca bit će zastupljeno 15% osoba van prostora bivše Jugoslavije među kojima se daje prednost osobama koje su svojim radom povezane sa regionom ili dolaze iz drugih konfliktnih područja.

Metodologija i način rada:

Kursevi će kombinirati predavanja (u manjoj mjeri) i interaktivan način rada (većim dijelom kursa) kroz grupne diskusije, rad u malim grupama, analizu video i pisanog materijala. 
Ovakva metodologija pretpostavlja aktivno učešće i doprinos učesnika/ca u kreiranju kvalitetne dinamike rada.

Ukupno trajanje svakog od kurseva bit će osam dana – sedam radnih i jedan slobodan dan na sredini kursa. Radni dan će biti podijeljen u dva bloka – prijepodnevni i poslijepodnevni, sa pauzom za ručak i odmorom između blokova. Svi odabrani kandidati/kinje će nekoliko sedmica prije početka kursa dobiti pisani materijal neophodan za praćenje kursa koji su obavezni pročitati prije dolaska na Mirovnu Akademiju.

Logističke i tehničke informacije:

Ukoliko želite da učestvujete u ovom programu, molili bismo Vas da popunite priloženi upitnik i pošaljete nam ga najkasnije do 20.5.2011. godine e-mailom na adresu: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. ili faksom na broj: +387 33 715 482.
Bit će odabrano do 22 učesnika/ce po kursu. O ishodu odabira obavijestit ćemo Vas najkasnije do 1.06.2011. godine. Također će se formirati lista čekanja sa ukupno 30 aplikanata/ica koji će popuniti mjesto na jednom od kurseva Mirovne akademije u slučaju da učesnik/ca koji/a je izabran/a u prvom krugu odustane od učešća.
Molili bismo Vas da priloženi upitnik iscrpno popunite, jer nam je on glavni izvor u procesu odlučivanja i odabira aplikacija.

Napomena za učesnike/ce koji dolaze iz Kosova:
Naše iskustvo u organizaciji Mirovne akademije prethodnih godina je pokazalo da,  nažalost, iz političkih razloga, što će reći, zbog nepriznavanja proglašenja nezavisnosti Republike Kosovo od strane države Bosne i Hercegovine, učesnici/e koji dolaze iz Kosova, a koji posjeduju kosovski  pasoš, neće biti u mogućnosti ući u Bosnu i Hercegovinu.

Lokacija

Smještaj učesnika/ca i prostorije za rad bit će obezbijeđene u okviru kompleksa Franjevačkog studentskog doma, smještenog u sarajevskom naselju Grbavica, na oko 15 minuta hoda do centra grada.
Spomenuti novoizgrađeni kompleks posjeduje sve kapacitete potrebne za organiziranje Mirovne Akademije, a smještaj će biti obezbijeđen u dvokrevetnim sobama.

Troškovi

Cjelokupni troškovi sudjelovanja na Mirovnoj akademiji iznose 700 Eura po osobi a u cjelosti pokriveni od strane organizatora. Troškovi se odnose na troškove smještaja, hrane i honorara za voditelje/ice. Financijsku podršku za Mirovnu akademiju 2011. su omogućili Mennonite Central Committee i Geneva Quaker Fund.

Učesnici/e sami/e snose troškove putovanja, osim učesnika/ca iz Mekedonije i Kosova, kojima će putni troškovi biti pokriveni od strane organizatora u iznosu do 50€. Pored navedenog, učesnici/e sami/e snose troškove putničkog osiguranja.

Obavezna participacija za učešće na Mirovnoj akademiji:

A) za učesnike/ce koji su zaposleni/e, a dolaze iz zemalja bivše Jugoslavije iznosi 75 Eura po kursu,
B) za učesnike/ce koji su nezaposleni/e ili su studenti/ce, a dolaze iz zemalja bivše Jugoslavije iznosi 50 Eura po kursu,
C) za učesnike/ce iz drugih zemalja iznosi 300 Eura po kursu.

Napomena za učesnike/ce iz zemalja bivše Jugoslavije:
Ukoliko ste Vi ili Vaša organizacija u mogućnosti da održivosti Mirovne Akademije doprinesete i plaćanjem većih participacija (150, 250 ili 350 Eura) molimo Vas da to naznačite u upitniku.

Participacija će se plaćati prije početka Mirovne akademije, a najkasnije do 1.7.2011. godine. O načinu plaćanja participacije ćete biti obavješteni nakon što Vaša prijava bude primljena na Akademiju. Napominjemo da troškovi bankovne provizije nisu uključeni u cijenu participacije, te se podrazumijeva da učesnici/e snose iste sami/e.
Prikupljen novac od participacija će biti upotrijebljen za nabavku potrebnog materijala za odvijanje kurseva i pokrivanje operativnih troškova organizacije Mirovne Akademije.

Za sve dodatne informacije o Mirovnoj Akademiji možete posjetiti našu web stranicu www.mirovna-akademija.org ili nas kontaktirati na:
E-mail: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Telefon: +387 33 715 480
Mobilni: +387 63 235 652
Fax: +387 33 715 482
Kontakt osoba: Emina Trumić, Koordinatorka Mirovne Akademije

Adresa:
Grbavička 91
71000 Sarajevo 
Bosna i Hercegovina

Radujemo se Vašim aplikacijama. 
Organizacioni tim Mirovne akademije 2011.

svjetlana-nedimovicSvjetlana Nedimović

Svjetlana Nedimović odbranila je doktorat na temu imaginacije i političke akcije u djelu H. Arendt na Evropskom univerzitetskom institutu u Firenci 2007. godine.

Nekoliko godina je predavala političku teoriju i filozofiju na Sarajevskoj školi za nauku i tehnologiju gdje je rukovodila i osnivanjem Odsjeka za političke nauke i međunarodne odnose te izradom nastavno plana i programa.

Tokom zadnjih 6 godina bila je angažovana u raznim ulogama na projektu Puls demokratije - Internet-časopisu za kritičku analizu bh. društveno-političke stvarnosti. Od 2010. godine u svojstvu glavne i odgovorne urednice vodi autorske radionice Pulsa demokratije za studente s bh. univerziteta. Na radionicama se u heterogenim grupama i nekonformističkoj atmosferi, a u duhu 'zajednice neistomišljenika', radi na studentskim tekstovima koji sada predstavljaju okosnicu časopisa. 

U sklopu istraživačkog projekta Univerziteta u Barseloni Trajectories of Modernity, bavi se istraživanjem uloge političke imaginacije i pripovijedanja u transformaciji sukoba unutar društava.

Objavljivala je u raznim bh. online-časopisima, zbornicima radova i domaćim i međunarodnim naučnim časopisima.

tonciTonči Kuzmanić

Tonči Kuzmanić je jedan od osnivača Mirovnog instituta u Ljubljani. Izvanredni profesor je za područja politike, sociologije i etike u managementu Univerziteta na Primorskem, Kopar (Slovenija, EU). Zadnjih godina se intenzivno bavi istraživačkim radom na području kritike managementa, globalizacije, etike te odnosima između managementa i politike u uvjetima post-socializma i globalizacije. Dugi niz godina je djelovao u mirovnom gibanju i kao istraživač ratova, nasilja, neprijateljskog govora, rasizma i politike.

Zadnja njegove knjiga s tog područja su „Neprijateljski govor u Sloveniji" (2002) te „Mediji, Politika" (MI, 2005). Njegove najnovije knjige, poglavlja u knjigama te članci se odnose na „Managerski diskurz" (Koper, FM, 2007), na „Kritiku P.F: Druckera i managerske paradigme" (MI, 2008) te na „Management i politiku" (u Biloslavo, FM, KP, 2008). Trenutno je u procesu objave kolektivna studija njegovog istraživačkog tima pod naslovom „Kritika managerske revolucije" (Časopis za kritiku znanosti, 2010).

Predavač je i na postdiplomskom studiju Institutum Studiorum Humanitatis u Ljubljani, utemeljitelj Radničko-punkerskog univerziteta (Ljubljana) te To Lykeion (Koper), na kojem je i predavač (ovogodišnja predavanja: „Karl Marx i razumijevanje našeg vremena"). Vodi nekoliko projekata, istraživačkih timova i kružoka, posebice „Razumijevanje Martina Heidggera", „Čitanje Aristotela" te „Analitika Amerike i managerske revolucije". Trenutno dovršava knjigu „Kapitalizam, post-kapitalizam i managerska revolucija".

Primjer teksta Tonči Kuzmanića:

Nasilno rasturanje Jugoslavije

 

 

EDUCATIONAL RECORD

BA, with highest distinction, Department of Political Science, Faculty of Social and Political Science and Journalism, University of Ljubljana, Slovenia, 1982. 
MA, Department of Political Science, Faculty of Social and Political Science and Journalism, University of Ljubljana, 1992. 
Ph.D. Faculty of Philosophy, Department of Sociology, University of Ljubljana, 1995.

ACADEMIC POSITIONS

Researcher at the Center for Theory and Practice of Self-management, Ljubljana, 1983-1986 
Senior Research Fellow, Faculty of Social Science, University of Ljubljana from 1989-1995
Senior Research Fellow, Peace Institute, Ljubljana (Research projects: Political Extremism in Europe, 1993-1996; Theoretical Consequences of the War in Bosnia 1996-1999)
Lecturer: Reading Carl Schmitt's Concept of the Political, Faculty of Social Science, University of Ljubljana, school year 1995-1996
1997-1998, Theories of Violence in XX century, Faculty of Philosophy, University of Ljubljana 1997/1998; Ethics and Culture, College of Management, Koper, 1996/1997, 1997/1998

FELLOWSHIPS AND AWARDS

Jean Monet Fellowship, European Community Program, Florence, Istituto Universitario Europeo, Fiesole, Firenze, Italia, 1992.
Ruskin Fellowship, Ruskin College, Oxford, Great Britain, 1994.
Borsa di studio di Facolta di Sociologia, Universita di Trento, Italy, 1996

MEMBERSHIP IN PROFESSIONAL BODIES

Governing Board and a Founding Member, Peace Institute, Ljubljana, 1991 until the present.
Member of Editorial Board, Journal for Critique of Science, Ljubljana, 1986 until 1992.
Professional editor of Journal for Critique of Science, Ljubljana, 1986 until 1989.

OTHER RELEVANT EXPERIENCE

Consultant Member of Parliamentary Commission for Peace Politics, Slovenian Parliament, 1991-1993.
Member of the Alternative Council for Protection of Human Rights, Ljubljana 1988-1990.
Member of the Slovene National Council for the Protection of Human Rights 1991-1994
Activity in the Slovene peace and civil society movement, 1985-1990.
Freelance journalist - columnist from 1983 until the present. Regular contributor to Mladina weekly, contributor to Ost-West 
Gegeninformationen Graz, War-Report and Red Pepper, London, Media Watch (OSI), Ljubljana...

Lecturer at different international new-social movements, civil society and peace movement conferences, organized by Austrian Institute for Peace and Conflict Research, Schlaining, War Resisters International, London, ACLI, Milano, Firenze, Venezia, EUPRA and IPRA associations, POPEM, La Valetta...

SOME PUBLICATIONS

Kuzmanic, Tonci: (1988): Strikes - the Beginning of the End (of Self-Management), KRT, Ljubljana, 1988 
Kuzmanic & Truger (eds.) (1992): Yugoslavia, War... , Peace Institute Ljubljana and Schlaining - Slovenia and Austria... (in English language), Second edition 1993.
Kuzmanic, Tonci (1997): Creation of Antipolitics, The Elements of Genealogy of Social Sciences, ZPS, Ljubljana, Slovenia.
Kuzmanic, Tonci (1999): Hate Speech in Postsocialist Slovenia - Chauvinism, Racism and Sexism, Slovene-English edition by Open Society Institute, Slovenia (bilingual: slovene & english).

SOME ARTICLES

Kuzmanic, Tonci: Yugoslavhood and Subnational Conflicts in Yugoslavia. // V: New Challenges for Europe After 1989. - The Consortium For the Study of European Transition. - Budapest - 1991; The Center for European Studies, Budapest.- pp. 49-60. ISBN 9630415275. 
Kuzmanic, Tonci: Stalinism as the Problem of Methodology. // V: Kuzmanic & Truger, Yugoslavia, War... - Peace Institutes: Ljubljana and Schlaining. - 1992; pp. 45-52. - NUK - Ljubljana sign. - 30264064. 
Kuzmanic, Tonci: Entmilitarisierung im ehemaligen Jugoslawien. // V: Gaisbacher et. all (Hrsg.). - Krieg in Europa - Analysen Aus Dem Ehemaligen Jugoslawien. - Edition Sandkorn - Frankfurt a.M., 1992; str.58-68. - ISBN 3-7638-0190-1 (dipa. Verlag), ter ISBN 3-901100-22-9 (de. sandkorn). 
Kuzmanic, Tonci: Iugoslavia: Una guerra di religione?. // V: Religioni e Societa, Firenze, No 14 (1992); str. 107-122. 
Kuzmanic, Tonci: La disgregazione della Jugoslavia come disgregazione dello "jugoslavismo", v Europa, Europe, Cespeco, Fondazione Istituto Gramsci, Roma. 1992, CL 64-3013-9 
Kuzmanic, Tonci: Understanding the War in Former Yugoslavia. // V: v Kuzmani? & Truger (ed.): Yugoslavia, War... , 2. izdaja, Peace Institutes Ljubljana and Schlaining, 1993; str. 181-198 - NUK Ljubljana št. - 30264064. 
Kuzmanic, Tonci: Guerra e religione nella ex-Jugoslavia, v Mare di guerra, mare di religioni, a cura di Luciano Martini, Il Caso Mediterraneo, ECP, Firenze, 1994, ISBN 88-09-14014-1 
Kuzmanic, Tonci: Strikes, Trade Unions, and Slovene Independence, v Independent Slovenia, ed. Benderly and Kraft, St. Martin's Press, New York, 1994. ISBN 0-312-09963-0 
Kuzmanic, Tonci: Towards Aristoteles, ?asopis za kritiko znanosti, Ljubljana, št. 174, 1995, pp. 145-173 
Kuzmanic, Tonci: Slovene political extremism, ?asopis za kritiko znanosti, Ljubljana (1997), pp. 46. 
Kuzmanic, Tonci: Racist Antipolitical Discourse in Slovene Newspapers, ?asopis za kritiko znanosti, Ljubljana (1998), pp. 51. 
Kuzmanic, Tonci: Slovenia: From Yugoslavia to the Middle of Nowhere?, in Democratization in Central and Eastern Europe, eds. Kaldor & Vejvoda, Pinter, London and New York, 1999, pp. 121 - 134.

Stranica 8 od 12

Eseji

Videozapisi

Ubleha za idiote

  • Aplikacija

    Aplikacija: Na uljudan, lijep i nadasve logičan način napisana umolba da se (uglavnom) financijski podrži specifična Ubleha. Zbirka svih u ovom vodiču raspoloživih termina sastavljena je tako da što je moguće više specificira najopćenitiju ublehu a poradi uvlačenja financijerima (v.). Ubleha prosuta na papir. Moguće da bude naplaćena (v. pušenje 2), ako poštuje sve ovdje nabrojane elemente ali tako da izgleda kao da je riječ o nečemu konkretnom, pa još k tome i ostvarivome.  Korišten sa odobrenjem iz Ubleha za idiote od Nebojše Šavija-Valha i Ranka Milanović-Blank, ALBUM br. 20, 2004, Sarajevo.