Izgradnja mira, shvaćena kao aktivnost lokalnih aktera koji imaju sposobnost za istinsku društvenu promjenu, još uvijek ostaje marginalna u literaturi kao konceptualni fokus. Inicijativa Mirovne akademije, "Istraživanje praksi izgradnje mira u podijeljenim društvima", ima za cilj napraviti doprinos prema ovom smjeru djelovanja, jačajući empirijsko istraživanje na način koji premošćuje disciplinarne i institucionalne granice. 

Od 2008. godine, Mirovna akademija sastavlja fizičku i onlajn biblioteku akademskih istraživanja o mirovnoj praksi u postjugoslavenskim zemljama (prvenstveno BiH), kao i razmišljanjima i analizama samih aktivista izgradnje mira. Mali bibliografski uzorak naših materijala nalazi se u nastavku. Molimo vas da kontaktirate Mirovnu akademiju na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. ako ste zainteresovani da saznate više ili pristupite cjelovitim materijalima u našoj biblioteci putem mrežne web stranice Zotero.

Akademska istraživanja o mirovnoj praksi u postjugoslovenskim zemljama

Bilić, B. (2012). We Were Gasping for Air: (Post-)Yugoslav Anti-War Activism and Its Legacy (1. Auflage). Nomos.
Carabelli, G. (2013). Living Critically in the Present: Youth Activism in Mostar Bosnia-Herzegovina. European Perspectives – Journal on European Perspectives of the Western Balkans5(1), 48–63. https://www.researchgate.net/profile/Giulia_Carabelli/publication/301790228_Living_Critically_in_the_Present_Youth_Activism_in_Mostar_Bosnia_Herzegovina/links/5878d9a508ae9a860fe2a53c/Living-Critically-in-the-Present-Youth-Activism-in-Mostar-Bosnia-Herzegovina.pdf
Clarke-Habibi, S. (n.d.). Teachers ’ perspectives on educating for peace in Bosnia and Herzegovina and Herzegovina.
Clarke-Habibi, S. (2005). Transforming Worldviews: The Case of Education for Peace in Bosnia and Herzegovina. Journal of Transformative Education3(1), 33–56.
Ćurković, S., Kirn, G., Krašovec, P., Pejić, D., Jadžić, M., & Ćurčić, B. (2011). Tranzicija i solidarnost. JugoLink1(1). http://jugolink.files.wordpress.com/2011/12/jugolink_prvi_broj.pdf
Danesh, H. B. (Ed.). (2011). Education for Peace Reader (Vol. 4). Education for Peace. http://efpinternational.org/wp-content/uploads/2011/11/efp_reader.pdf
David, L. (2010). Državni projekat sećanja i zaborava: sretenje kao novi master komemorativni narativ savremene Srbije. In D. Majstorović (Ed.), Kritičke kulturološke studije u postjugoslovenskom prostoru (pp. 291–314). Filozofski fakultet univerziteta u Banjoj Luci.
Dvornik, S. (2009). Akteri bez drustva: uloga civilnih aktera u postkomunistickim promjenama. Fraktura ; Heinrich Böll Stiftung. https://ba.boell.org/sites/default/files/akteri_bez_drustva.pdf
Funk, J. (2019). Religions as loci of conflict prevention: Local Capacities of Bosnia and Herzegovina’s Religious Communities. Occasional Papers on Religion in Eastern Europe39(5). https://digitalcommons.georgefox.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2132&context=ree
Funk, J., & Good, N. (2017). Neizliječena trauma: rad na ozdravljenju i izgradnji mira u BiH. TPO Fondacija.
Funk, J., & Spahić Šiljak, Z. (2018). Bringing Faith into the Practice of Peace. Muslim Paths to Reconciliation in Bosnia and Herzegovina. In Reconciliation in Global Context: Why It Is Needed and How It Works (pp. 105–127). SUNY University Press.
Hromadžić, A. (2010). Miješanje u školskim toaletima: mladi i politika pomirenja u poslijeratnoj bosni i hercegovini. In D. Majstorović (Ed.), Kritičke kulturološke studije u postjugoslovenskom prostoru. Filozofski fakultet univerziteta u Banjoj Luci.
Hug, V. (2016). The role of personal relationships in peacebuilding interventions.
Husanović, J., & Arsenijević, D. (2010). Zajednica kao učionica = akademija: Pregled emancipativne politike produkcije znanja. In D. Majstorović (Ed.), Kritičke kulturološke studije u postjugoslovenskom prostoru (pp. 30–39). Filozofski fakultet univerziteta u Banjoj Luci.
Jukić, T. (2010). Narativni kolektivi danila kiša. In D. Majstorović (Ed.), Kritičke kulturološke studije u postjugoslovenskom prostoru (pp. 187–209). Filozofski fakultet univerziteta u Banjoj Luci.
Laketa, S. (2010). Mir mir mir, niko nije kriv: Adornova kritika ideje napretka. In D. Majstorović (Ed.), Kritičke kulturološke studije u postjugoslovenskom prostoru (pp. 114–121). Filozofski fakultet univerziteta u Banjoj Luci.
Little, D., & Tanenbaum Center for Interreligious Understanding (Eds.). (2007). Peacemakers in action. Profiles of religion in conflict resolution. Cambridge University Press.
Milutinović-­‐bojanić, S. (2010). Građanska neposlušnost versus hejtovanje. In D. Majstorović (Ed.), Kritičke kulturološke studije u postjugoslovenskom prostoru (pp. 210–227). Filozofski fakultet univerziteta u Banjoj Luci.
Popov-Momčinović, Z. (2012). Faith-based aktivizam: novi praktički okvir za promišljanje projekta „Demitologizacije“. In N. Knježević, S. Sremac, & G. Golubović (Eds.), Demitologizacija religijskih narativa  na Balkanu: Uloga religija u (post)konfliktnom društvu i procesima pomirenja na prostorima bivše Jugoslavije. Centar za istraživanje religije, politike i društva.
Popov-Momčinović, Z. (2013). Ženski pokret u BiH: Artikulacija jedne kontrakulture. Sarajevo otvoreni centar; Centar za empirijska istraživanja religije u Bosni i Hercegovini; Fondacija CURE.
Popov-Momčinović, Z. (2015). Procesi pomirenja u rodnoj perspektivi: Između esencijalizma i performativnog decentriranja. In Z. Kuburić & M.-A. Brkić (Eds.), Zbornik radova konferencija istraživanje uloge religije o procesu izgradnje povjerenja i pomirenja (pp. 137–156). Centar za empirijska istraživanja religije u BiH; Sveučilište Hercegovina.
Ramet, S. (2004). Explaining the Yugoslav meltdown, 1 “for a charm of pow’rful trouble, like a hell-broth boil and bubble”: theories about the roots of the Yugoslav troubles. Nationalities Papers32(4), 731–763. https://doi.org/10.1080/0090599042000296171
Šavija-Valha, N. (2012). Beyond Peacebuilding Assistance in Bosnia and Herzegovina. In Resisting the Evil.
Šavija-valha, N., & Šahić, E. (n.d.). Building Trans-ethnic Space. Nansen Dialog Center - Sarajevo. https://ndcsarajevo.org/Dokumenti/BUILDING%20TRANS-ETHNIC%20SPACE.pdf
Sejfija, I. (2009). NVO sektor u BiH: Tranzicijski izazovi. Bosanska Riječ.
Simic, O. (2009). Activism for Peace in Bosnia and Herzegovina: A Gender Perspective8(15), 20.
Spahić Šiljak, Z. (n.d.). Women, Religion and Peace Leadership in Bosnia and Herzegovina. EWI Fellowship Programme.
Spahić Šiljak, Z. (2015). Believers for Social Change: Bridging the Secular Religious Divide in Bosnia and Herzegovina. International Relations and Diplomacy3(10), 681–690.
Spahić-Šiljak, Z. (2015). Merhametli Peace is Women’s Peace: Religious and Cultural Practices of Compassion and Neighborliness in Bosnia and Herzegovina. In Saika, Jasmina & Haines, Chad (Eds.), Women and Peace in the Islamic World: Gender, Agency, and Influence (pp. 345–364). I. B. Tauris.
Stanton, E., & Kelly, G. (2015). Exploring Barriers to Constructing Locally Based Peacebuilding Theory: The Case of Northern Ireland. International Journal of Conflict Engagement and Resolution3(1), 33–52. https://doi.org/doi: 10.5553/IJCER/221199652015003001002 3

Refleksije i analize od strane aktivista

Bozičević, B. (2009). Reflections on Peacebuilding from Croatia. Berghof Handbook DialogueDialogue Series no. 7. http://www.berghof-handbook.net/documents/publications/dialogue7_bozicevic_comm.pdf
Čengić, N. N. (Ed.). (2017). Kultura sjećanja u četiri lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini. Fondacija Mirovna Akademija. http://www.mirovna-akademija.org/rma/images/2018/Kultura_sjecanja_2017.pdf
Franovic, I. (2007). Peacebuilding and Dealing with the Past in the Context of Ethnonationalism [Master]. Coventry University.
Kasumagić-Kafedžić, L., Boerhout, L., Forić, M., Dujković-Blagojević, B., Jusić, S., Moll, N., Parente, M., Reitsema, & Kafedžić, M. (2014). Manual MemoryInMotion: Pedagogical Tool on Culture of Remembrance. Forum ZFD.
Mirovni aktivizam u bosni i hercegovini. (2008). Helsinški parlament građana Banja Luka.
Nedimović, S. (Ed.). (2014). Lice i naličje socijalne pravde u BiH. Fond otvoreno društvo, Fondacija mirovna akademija. http://www.mirovna-akademija.org/rma/images/2014/socijalna_pravda.pdf
Pandžo, A., & Jakubović, A. (2016). Put mira: izgradnja mira i Islam u Bosni i Hercegovini (Prvo izdanje). Udruženje za dijalog u porodici i društvu Mali koraci.
Rill, H. (2010). Slike tih vremena: zivotne price ratnih veterana/veteranki i clanova/clanica njihovih porodica. Centar za nenasilnu akciju. https://www.nenasilje.org/publikacije/pdf/Slike_tih_vremena.pdf
Rill, H., Franovic, I., & Centar za nenasilnu akciju. (2009). I cannot feel good if my neighbor does not. Center for Nonviolet Action. http://nenasilje.org/publikacije/pdf/susjed/susjed-eng.pdf
Rill, H., Šmidling, T., & Bitoljanu, A. (2007). 20 Poticaja za buđenje i promjenu. Centar za nenasilnu akciju.
Šavija-valha, N., & Šahić, E. (n.d.). Building Trans-ethnic Space. Nansen Dialog Center - Sarajevo. https://ndcsarajevo.org/Dokumenti/BUILDING%20TRANS-ETHNIC%20SPACE.pdf
Vukosavljević, N. (2007). Training for Peacebuilding and Conflict Transformation: Experiences of the “Centre for Nonviolent Action.” Berghof Handbook for Conflict Transformation.
Ziemer, L., & Fischer, M. (Eds.). (2013). Dealing with the Past in the Western Balkans: Initiatives for Peacebuilding and Transitional Justice  in Bosnia-Herzegovina, Serbia and Croatia (Berghof Report).
Zwart, D. ‘Dilia.’ (2019). Peace Education: Making the Case. Quaker Council for European Affairs. http://www.qcea.org/wp-content/uploads/2019/01/Peace-Education-report.pdf

Eseji

Videozapisi

Ubleha za idiote

  • Poselami amidžu

    Give my regards to your uncle. Originally: Poselami amidžu. Very colloquial greeting, intentionally formulated from two Turkish words, to emphasize the familiarity of the speakers and their strong connection notwithstanding their jobs and the public. In purely semantical terms, a phrase Pozdravi strica (which would translate the same into English) might be used, but it would not have the same conspiratorial weight. By using colloquial discourse, the speakers distance themselves pointedly from the language of ubleha and thereby quite conciously confirm the essence of ubleha as an autoreferential non-identity. It is also worth mentioning whether an „amidža“ exists in the family in a sense of one's father's brother is irrelevant and that actually, in most cases, he does not exist at all; however, the greeting performs its function which a greeting Pozdravi strica could not perform at all and would perplex the speaker.   Korišten sa odobrenjem iz Ubleha za idiote od Nebojše Šavija-Valha i Ranka Milanović-Blank, ALBUM br. 20, 2004, Sarajevo.