macms

 

Drage prijateljice, dragi prijatelji,

Fondacija mirovna akademija i Centar za mirovne studije

otvaraju poziv za apliciranje na


6. Postjugoslavensku mirovnu akademiju
Sarajevo, 19. – 26.07.2015. godine

Sa zadovoljstvom vas obavještavamo da ove godine organiziramo šestu po redu Postjugoslavensku mirovnu akademiju (PJMA) u saradnji s našim kolegama i prijateljima iz zagrebačkog Centra za mirovne studije. Ovogodišnja ljetna akademija održat će se u nešto izmjenjenom formatu, s jednim kursom i mogućnošću učešća za osobe sa prostora Bosne i Hercegovine.

Mirovna akademija želi uključiti aktiviste/ice, studente/kinje, istraživače/ice, teoretičare/ke, novinare/ke, državne službenike/ce, političare/ke i sve ostale kojima je društvena promjena u fokusu življenja i djelovanja.

Šesta PJMA se organizira u Sarajevu od 19. – 26.07.2015. godine. Ako ste aktivni na polju društvene promjene, zanima vas poticanje solidarnosti i suradnje na polju socijalne pravde, izgradnje mira, suočavanja sa prošlošću i zaštite ljudskih prava, prijavite se do 26.06.2015 do 17:00.

Osnovna nam namjera ostaje ista: doprinijeti unapređenju praksi i teorija izgradnje mira u Bosni i Hercegovini i regionu bivše Jugoslavije te ponuditi ljudima koji se bave izgradnjom mira priliku za:

- kritičko sagledavanje i refleksiju dosadašnjih praksi i modela primjenjivanih na polju izgradnje mira u regionu bivše Jugoslavije, ali i svijeta;

- upoznavanjem sa novim teorijama i praksama izgradnje mira, aktuelnim u različitim dijelovima svijeta.

Nakon petogodišnjeg iskustva i 15 realiziranih kurseva, Postjugoslavenska mirovna akademija će ove godine, zainteresiranim aktivistima/cama i istraživačima/cama ponuditi kurs Aktivističke prakse i novi društveni pokreti za socijalnu pravdu

Raznorodne prakse rada na društvenoj promjeni potrebno je kritički promišljati kako bi otvorili prostor za poticanje solidarnosti i suradnje - izgradnje mira u širem smislu, shvaćenog kao stvaranje vertikalnih i horizontalnih veza među akterima, u društvu koje se može oduprijeti društvenoj nepravdi i uspostavljati djelotvorne mehanizme i prakse socijalne pravednosti.

Ove godine predlažemo program kolažnog tipa gdje ćemo s većim brojem voditelja teorijski pokriti i otvoriti prostor za diskusiju o raznolikim praksama: kontinuitetima i diskontinuitetma aktivističkog rada. Poslužiti ćemo se starijim i novijim, daljim i bližim iskustvima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

 

 

 

 

Kurs će započeti Dr.sc. Benjamin Perasović, profesor sociologije iz Zagreba, s teorijskim uvodom u društvene pokrete, dok će Vesna Janković, sociologinja i mirovna aktivistica dati teorijski uvod i otvoriti diskusiju o aktivističkim praksama i društvenim pokretima kroz primjere anti-ratne kampanje i mirovnih pokreta 90-tih.

U novi val aktivizma, pokrenut kroz studentske blokade i plenume koje otvaraju rad na ekonomskoj demokracijii, socijalnoj pravdi, zaustavljanju privatizacije javnih dobara kroz platformu šire društvene solidarnosti uvest će nas Jelena Miloš (Baza za radničku inicijativu i demokraciju) i Iva Marčetić (Pravo na grad), Zagreb.

Pored toga ćemo analizirati nove oblike saradnje i potrebe za solidarnim djelovanjem što nas vodi u širu priču o borbi za socijalnu i ekonomsku jednakost i razgovor s Katom Krzelj koja će nam govoriti o sindikalnom organizovanju. Sa Jasminom Husanović profesoricom u oblasti kulturalnih studija u Tuzli, diskutirat ćemo o prethodnim protestima i plenumima u BiH, te novim metodama i taktikama organizovanja i djelovanja.

Preduvjeti za učešće:

- Učesnici/e trebaju u trenutku apliciranja na kurs imati prebivalište na teritoriji Bosne i Hercegovine.

- Učesnici/e trebaju imati minimalno tri godine iskustva u rada na polju društvene promjene, izgradnje mira ili srodnim poljima kao što je novinarstvo i mediji, formalno obrazovanje (studenti/ce i predavači/ce), umjetnost, državne institucije ili drugo.

- Učesnici/e trebaju biti spremni posvetiti se kursu tokom svih sedam dana trajanja (kasniji dolasci i raniji odlasci neće biti tolerirani).

- Od učesnika/ca se očekuje spremnost da izvrše sve obaveze u vezi sa kursom (čitanje preporučene literature prije dolaska na PJMA, pisanje završnog eseja, aktivno učešće na kursu, te spremnost na slušanje i dijalog).

- Minimalna dob za učešće na kursu je 21 godina.

Osobe koje nisu učestvovale na jednoj od prethodnih Postjugoslavenskih mirovnih akademija će imati prednost.

Metodologija i način rada:

Kursevi će kombinirati predavanja (u manjoj mjeri) i interaktivan način rada (većim dijelom kursa) kroz grupne diskusije, rad u malim grupama, analizu video i pisanog materijala. Ovakva metodologija pretpostavlja aktivno učešće i doprinos učesnika/ca u kreiranju kvalitetne dinamike rada.

Svi odabrani učesnici/e će nekoliko sedmica prije početka kursa dobiti pisani materijal neophodan za praćenje kursa koji su obavezni pročitati prije dolaska na PJMA.

Troškovi učešća:

Učešće na kursu Postjugoslavenske mirovne akademije iznosi 700,00 eura po učesniku/ci koje u potpunosti pokriva Centar za mirovne studije uz podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva iz Zagreba. Ovi troškovi se odnose na troškove puta, smještaja, ručka, iznajmljivanja radnih sala, i honorara voditelja/ica.

Participacije:

Učesnici/e trebaju platiti participaciju za učešće na kursu, a koja će biti usmjerena na potrebe kursa kao što su dodatni radni materijali i sl. Iznos participacije se kreće od 40 do 60 € u zavisnosti od mogućnosti učesnika/ca. Participacija se plaća prilikom dolaska na ljetnu školu.

Princip prijavljivanja:

Ukoliko ste zainteresirani za učešće na kursu, prijavite se tako što ćete popuniti aplikaciju i poslati je na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Poziv za aplikacije otvoren je do 26.06.2015. godine do 17:00. Aplikacioni formular možete preuzeti ovdje.

Za sve dodatne informacije ili pitanja kontaktirajte nas na:

E-mail:
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Telefon/fax: +387.33.227.211 ili +387.62.609.987

Kontakt osoba: Emina Trumić, uredska koordinatorica

 

POZIV ZA UČEŠĆE NA EDUKATIVNO-ISTRAŽIVAČKOM PROJEKTU

KULTURE SJEĆANJA U BIH

 

Drage prijateljice i dragi prijatelji,

 

Sa zadovoljstvom vas obavještavamo da su otpočele priprema za novi, trogodišnji istraživački program Fondacije Mirovna akademija s fokusom na politike sjećanja u lokalnim zajednicama u BiH.

Pozivamo vas da se prijavite za učešće i rad na ovom edukativno-istraživačkom programu koji će u tri faze biti realizovan od januara/siječnja 2015. do marta/ožujka 2017. godine.

 

Ukoliko vas zanima rad na politikama i kulturi sjećanja, već ste se bavili ovim pitanjem, ne bojite se uhvatiti se u koštac sa sopstvenom ulogom u reprodukciji sjećanja, spremni ste na kritičko propitivanje postojećih matrica i ideologija koje oblikuju politike sjećanja, imate više od 21 godinu, živite na teritoriji BiH, služite se engleskim jezikom i spremni ste na aktivno učešće na projektu, onda se prijavite se na konkurs za izbor 12 učesnika/ca koji će učestvovati u ovom programu.

 

Pošaljite popunjenu aplikaciju najkasnije do 26. novembra/studenog 2014. na adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.  

 

Pored prethodno navedenih uslova, tražimo učesnike/ce iz dvije kategorije:

1. – osobe koje imaju iskustvo u pisanju istraživačkih radova

2. – osobe koje imaju aktivističko iskustvo rada na terenu

 

Program je zamišljen kao kombinacija edukativnog, istraživačkog i medijskog djelovanja koji bi trebalo da pored ostalih ponudi odgovore i na sljedeća pitanja: na kojim osnovama se kreiraju i održavaju postojeće politike sjećanja u BiH? Kakve su veze između njih i svakodnevnog života u različitim zajednicama unutar BiH? Na koje se načine određeni događaji uključuju ili isključuju iz kolektivnog sjećanja? Može li nam svakodnevnica ponuditi neke drugačije modele sjećanja?

 

Edukativna faza programa bit će organizovana kroz dva trodnevna modula i to od 16. do 18. januara/siječnja 2015. i od 13. do 15. marta/ožujka 2015. godine. Učešće na edukativnom dijelu programa je obavezno za sve učesnike/ce.

 

Ciljevi edukativnog dijela programa:

- Upoznavanje sa teoretskim aparatom: ključnim konceptima i debatama koje se tiču društvenog sjećanja, te modalitetima njihovog funkcionisanja u zajednicama širom svijeta sa naglaskom na Bosnu i Hercegovinu. 

- Poticanje i razvijanje kritičkog pristupa izučavanim fenomenima. 

- Poticanje i razvijanje sposobnosti društvene kontekstualizacije i uporedne analize izučavanih fenomena.

- Razvijanje sposobnosti metodološke analize tekstova zasnovanih na empirijskim istraživanjima.

- Razvijanje motivacije za empirijsko istraživanje.

- Osnaživanje za konkretan društveni angažman na ovom polju.

 

Nakon edukacije, slijede pripreme za rad na terenu, prikupljanje podataka i priča, te u konačnici obrada podataka i izrada istraživačkih radova. Od 12 učesnika/ca, bit će formirane četiri grupe koje će raditi u četiri izabrane zajednice u BiH. Učesnici/e će za svoj rad na projektu primiti simbolične naknade.

 

Ukoliko imate pitanja ili nedoumice oko prijavljivanja, javite se mejlom na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. ili telefonom na 033.227.211 i 062.609.987

 

Svi prijavljeni će o ishodu selekcije biti obaviješteni najkasnije do 09. decembra/prosinca 2014. Osobe koje budu odabrane za učešće će odmah po sastavljanju liste učesnika/ca dobiti detaljan silabus kursa, kao i pristup svoj potrebnoj literaturi.

 

Očekujemo vaše prijave!

Tim Fondacije Mirovna akademija

 

(Aplikaciju za prijavu možete preuzeti ovdje)

Zbornik radova „Lice i naličje socijalne pravde u BiH“

socijalna pravda_slikaPuls demokratije je u suradnji sa Fondacijom Mirovna akademija i Fondom Otvoreno društvo izdao zbornik pod nazivom „Lice i naličje socijalne pravde u BiH“ čiji su autori/ce bivši polaznici i polaznice Post-jugoslavenske mirovne akademije i suradnici/e Pulsa demokratije.

Tribina na kojoj će diskutovati autori i autorice zbornika te njihovi gosti će se održati u četvrtak, 30. januara 2014. u 16h u Kriterionu (Obala Kulina bana 2) u Sarajevu. Pozivamo vas na zajedničko promišljanje i razgovor o pitanjima socijalne (ne)pravde u BiH.

Rad na zborniku je počeo u junu prošle godine s namjerom da pokrene diskusiju u javnosti Bosne i Hercegovine o socijalnoj pravdi kao uzdrmanom, i istovremeno, zanemarenom temelju društveno-političkog poretka. Rezultat rada mladih bh autora je zbornik artikuliranih promišljanja o tome kako su nestala mjesta otpora u BiH? Može li biti pravednijih rješenja u nepravednom sistemu? Šta je tranziciona pravda bez socijalne? Te se pitaju da li u toj suigeneričnoj stvarnosti u krhotinama, može biti socijalne pravde i je li nam ostalo snage za skok u povjerenje u kojem bismo opet mogli izmisliti solidarnost?

Radove autora možete pročitati u pdf-izdanju zbornika radova „Lice i naličje socijalne pravde u BiH” ovdje

Zbornik radova Lice i naličje socijalne pravde u BiH realizovan je u sklopu projekta Puls demokratije, Fonda Otvoreno društvo BiH, u saradnji s Fondacijom Mirovna akademija. Puls demokratije je internetski časopis za kritičko promišljanje društveno-političke zbilje u Bosni i Hercegovini koji postoji od 2006. godine. Zavljajujemo se Mennonite Central Committee koji je podržao rad Fondacije Mirovna akademija na ovom projektu.

Pet razglednica ministarstvima...

Fondacija Mirovna akademija i fotograf Branimir Prijak su za dane „Sedmice izgradnje mira" u Bosni i Hercegovini, koji se trenutno obilježavaju, nastojali skrenuti pažnju nadležnih institucija i šire javnosti na zanemarene probleme bh društva – probleme socijalne nepravde. Pitanja kao što su položaj radnika i radnica, podrške privredi, nedostatak socijalne pravde, uništavanje prirodnih resursa, nebriga o istorijskom, političkom i kulturnom nasljeđu su samo neke od tema na koje smo nadležne institucije htjeli podsjetiti.

Tokom „Sedmice izgradnje mira", ove odabrane fotografije su u formi razglednica poslane na adrese 23 nadležne bh institucije i ministarstva na entitetskom i državnom nivou BiH kao podsjetnik na stanje bh društva i pitanje šta će poduzeti da ono poboljša?

Dita

Fotografija: Fabrika deterdženta „Dita“ Tuzla

 

Koristimo priliku da Vam tokom „Sedmice izgradnje mira“ skrenemo pažnju na problematiku loše uprave i uslova rada u fabrici deterdženta „Dita“ Tuzla, kao i u ostalim fabrikama širom Bosne i Hercegovine. Nekadašnji pokretači bh privrede i vodeća fabrička postrojenja predstavljaju danas samo sjenu minulog privrednog uspjeha. Loša uprava, neadekvatna privatizacija, loši radni uslovi, neisplaćene plate, penziono i zdravstveno osiguranje, kao i nedovoljna podrška konkuretnosti bh proizvoda na domaćem i inostranom tržištu dovele su fabriku Ditu, ali i mnogobrojna druga postrojenja do propadanja. S obzirom na navedeno, apeliramo da, putem funkcije koju vršite, pod hitno preduzmete sve moguće mjere kako bi se kroz konkretne korake zadovoljili kriteriji normalnih uslova rada i zaštitila prava radnika Dite i ostalih radnika fabrika širom BiH.

Rijeka Bosna

 

 

 

Fotografija: Rijeka Bosna

Koristimo priliku da Vam tokom „Sedmice izgradnje mira“ skrenemo pažnju na problematiku zagađenosti rijeke Bosne i rijeka u Bosni i Hercegovini generalno. Pored vidljivih tragova zagađenosti rijeka (smeće, plastične vrećice, i sl.), vodotoke  najviše zagađuju otpadne vode iz naselja (kanalizacija) i industrije. S obzirom na činjenicu da se u FBiH otpadne vode biološki i hemijski ne prečišćavaju, apeliramo da, putem funkcije koju vršite, pod hitno poduzmete sve moguće mjere kako bi se uvelo obavezno prečišćavanje otpadnih voda koje se ispuštaju u vodotoke, a u svrhe očuvanja prirodnog ekosistema i zdravlja građana/ki. Pored toga, smatramo da je rana edukacija o ekološki osviještenom načinu života i poštivanju prirodnih resursa krucijalna u održavanju ekološke ravnoteže, te apeliramo na obrazovne institucije da se razviju obrazovni programi koji će efikasno raditi na podizanju ekološke svijesti, prvenstveno djece školskog uzrasta.

Rudari

 

Fotografija: Spomenik posvećen rudarima poginulim u Husinskoj buni

 

Koristimo priliku da Vam tokom „Sedmice izgradnje mira“ skrenemo pažnju na problematiku uslova rada rudara u Bosni i Hercegovini. Iako je proizvodnja rudnika širom BiH na zavidnom nivou, uslovi rada su i dalje neadekvatni: loša zaštita na radu, niska primanja i zastarjela tehnološka oprema, te nedostatak investicija u ovaj privredni sektor su ključni problemi koje su identificirali rudari. S obzirom na činjenicu da cjelokupni energetski sektor BiH zavisi od proizvodnje u rudnicima, apeliramo da, putem funkcije koju vršite, pod hitno poduzmete sve moguće mjere kako bi se kroz konkretne korake poboljšali radni uslovi rudara. Smatramo da svaki radnik i radnica imaju pravo na dostojanstven rad, a posebno rudari kojima treba osigurati posebnu zaštitu na radu.

 

Sportisti

 

Fotografija: Slijepi sportisti

 

Koristimo priliku da Vam tokom „Sedmice izgradnje mira“ skrenemo pažnju na problematiku položaja slijepih i slabovidnih osoba u današnjem bh društvu, te generalno osoba s invaliditetom.  Ovaj dio društva Bosne i Hercegovine ugrožen je skoro na svakom koraku, a prava ovih građana/ki i njihove mogućnosti nisu uskraćena njihovim invaliditetom, već nebrigom vlasti. Osnovna ljudska prava kao što su pravo na školovanje, te svakodnevne radnje kao što su prelazak ulice se u gradovima širom BiH pokazuju kao nemoguća misija. Neprilagođeni javni gradski prijevoz, previsoki trotoari, nedostatak zvučne signalizacije semafora, nepostojanje državnih ili entitetskih politika, te nemar vlasti stavlja osobe s invaliditetom na marginu bh života. I pored lišenosti normalnih životnih uslova, osobe s invaliditetom koje se profesionalno bave sportom postižu zavidne rezultate pokazujući nam da oni nemaju „posebne potrebe“, već samo one koje imamo svi – pravo na slobodno kretanje, obrazovanje i život u dostojanstvu.

Vraca

 

Fotografija: Spomen park Vraca

 

Koristimo priliku da Vam tokom „Sedmice izgradnje mira“ skrenemo pažnju na problematiku zanemarivanja i nebrige za kulturno-istorijsko nasljeđe Bosne i Hercegovine, a posebno spomen parka Vraca. Podignuti da bi služili kao svjedoci i simboli antifašizma i stradanja građana/ki u Drugom svjetskom ratu, danas su spomenici revolucije i narodnooslobodilačkog rata na margini zaborava i nemara. Pored svog umjetničkog i kulturno-istorijskog značaja, ovi spomenici nas podsjećaju na vrijednosti antifašizma koje bi i danas trebale biti dio našeg društva. Umjesto toga, spomenici revolucije u BiH su oskrnavljeni, zapušteni, neki u potpunosti uništeni, a povrh svega bez devalvirani. S obzirom na ovakvo stanje kulturno-istorijskih spomenika i mjesta sjećanja, apeliramo da, putem funkcije koju vršite, pod hitno poduzmete sve moguće mjere kako bi se obnovili i očuvali spomenici revolucije i narodnooslobodilačke borbe.

 

mim_logo

 

logo_bhs

Autor fotografija: Branimir Prijak

Projekat je realizirala Fondacija Mirovna akademija u sklopu „Sedmice izgradnje mira“ koja se ove godine obilježava od 15. – 22. septembra širom BiH uz podršku Mreže za izgradnju mira.

Eseji

Ubleha za idiote

  • Implementacija

    Implementacija: Riječ u BH ušla u modu s ratom. Na engleskom implement znači izvršiti, obaviti, ili usaditi, no ne preporučuje se uporaba domaćih adekvata jer se na taj način gubi mistična aura projekta (v.). Engleska riječ implement potječe od latinskog implere, što prvotno znači NAPUNITI, ISPUNITI, pa i NAPRAVITI ŽENU TRUDNOM. Dakle, kod implementacije se radi o seksu ili, narodski rečeno karanju, no to je najčešće samo virtualno, pri čemu ili ne postoji odnos a postoje općenici i općenice,...

    Opširnije: Implementacija