Razumijevanje elemenata kolektivnog nasilja i masovnih zločina i njihovih posljedica (uz slučajeve bivše Jugoslavije i Ruande - u kontekstu afričke regije Velikih jezera)

Voditelj/ica: Vlasta Jalušič, Tonči Kuzmanić

Opis kursa:

Kurs je usmjeren na dublje razumijevanje eskalacije sukoba u periodima tranzicije, načina njihove akumulacije do krajnjih činova masovnog nasilja i posljedica koje imaju ovi događaji i njihova legitimizacija na post-konfliktnu socijalnu i političku koheziju, oblike građanstva i političke odgovornosti. Fokus je stavljen na nasilne kolektivne konflikte praćene masovnim svirepostima, na njihovu pripremu i odigravanje, i na post-konfliktni period deeskalacije u slučajevima kakvi su bivša Jugoslavija i Ruanda. Pristup je zasnovan na premisi da su diskursi kolektivnog identiteta i ukrštanja roda, rase/etniciteta i religije ključni za razumevanje ideologija koje legitimišu nasilje. Uz ovo, posebna pažnja biće posvećena suočavanju sa masovnim kolektivnim zločinima iz prošlosti, načinima njihove memorijalizacije, pitanjima kolektivne krivice i odgovornosti, i načinima na koji oni oblikuju sadašnje i buduće društvene i političke sukobe.

Opis kursa:

Religija i nacionalizam nisu uvijek kombinacija za rat ali ih nalazimo u interakciji pri mnogim ozbiljnim međunarodnim konfliktima i građanskim ratovima a nerijetko i u slučajevima genocida i takozvanih etničkih čišćenja. Religija je pred-moderna, stara civilizacijska institucija koja se mijenja daleko više nego su to religijske institucije spremne priznati a nekima je nepriznavanje društveno-povijesnih mijena ključni dio vjere. Nacionalizam je moderna ideologija koja zagovara stvaranje posebne društvene organizacije -- nacionalne države. Povezujući pojedince i grupe kroz patriotske mitove i rituale i obrazovno-školski sustav nacionalne povijesti, jezika i kulture, razvija državljanima svijest o bliskosti, zajedničkom podrijetlu, zajedničkom povijesnom iskustvu, posebnoj ulozi i značajnim dostignućima među narodima te razlikama među njima. Religija, sama po sebi ili kao supstitut, derivat i instrument nacionalizma, može ili ne mora imati bitnu ulogu u stvaranju nacije, to je potrebno promatrati od slučaja do slučaja. Međutim, ovaj će se seminar baviti onim slučajevima, tj. nacionalnim pokretima i nacijama kod kojih su religijske dimenzije nacionalizma naglašene a pri tome je nastao složeni konflikt u kome djeluju oba faktora. Takvi su primjeri nacionalizmi u Indiji, Pakistanu, Sjevernoj Irskoj, Palestini i drugdje. Dakako i na prostorima bivših jugoslavenskih država i država nastalih propašću multietničkog i multikonfesionalnog jugoslavenstva i njegovom zamjenom etničkim i etno-konfesionalnim nacionalizmima kojima će se ovaj seminar najviše baviti.

Glavne teme:

Što je nacionalizam? Zašto su neke religije „nacionalne" i nacionalizmu „religiozni"? Nacionalizam, religija i etničnost ili etnicitet. Religijske dimenzije nacionalizma: simboli, mitovi i patriotski rituali, selektivno povijesno pamćenje, komemoracije, sakralizacija politike i države, kultovi političkih lidera. Primjeri „religijskih nacionalizama" u svijetu (detaljnije: Sjeverna Irska i Indija-Pakistan). Uloga religije u nacionalnim pokretima kod Srba, Hrvata i Bošnjaka. Religija i nacionalizam u prvoj jugoslavenskoj državi. Religija i nacionalizam u socijalističkoj Jugoslaviji. Religije u predratnoj krizi i ratu. Uloga religija kao mobilizacijskih instrumenata nacionalističkih pokreta i legitimacijskih mehanizama vlasti u postjugoslavenskim državama. Mirotvorno i humanitarno djelovanje u međunacionalnim, interetničkim i interkonfesionalnim sukobima.

Ciljevi i metode:

Kroz kratki teoretski uvod i komparativnu analizu te detaljniju analizu slučaja bivše Jugoslavije i država nastalih njenim raspadom, seminar će omogućiti polaznicima razumijevanje fenomena nacionalizma i religije te objasniti pod kojim uvjetima dolazi do njihove interakcije i kakve su posljedice toga. Poslije uvodnih predavanja, polaznici seminara će na temelju izabranih tekstova i (ili) drugih izvora, voditi diskusije koje će usmjeravati voditelj seminara, raspravljati pojedine teme po radnim grupama te napisati završni esej na zadatu temu.

Literatura:

  • Izvodi iz predavanja voditelja seminara (bit će dostupno polaznicima na seminaru);
    Ernest Renan, „What is a nation?"
    Historijski mitovi na Balkanu : zbornik radova. Prijevodi tekstova s engleskog Senada Kreso ; glavni i odgovorni urednik Husnija Kamberović. Sarajevo : Institut za istoriju, 2003. (Pal Kolsto, "Uvod" i poglavlje Vjekoslav Perica "Uloga crkava u konstrukciji. . .").
    Vjekoslav Perica. Balkanski idoli : religija i nacionalizam u jugoslovenskim državama / prevele s engleskog Slobodanka Glišić i Slavica Miletić. Beograd : Biblioteka XX vek : Knjižara Krug, 2006 (glava IX "Drugi sukob"); Sveti Petar i Sveti Sava. Sakralni simboli kao metafore povijesnih promjena. (Beograd: Bibiloteka xx vek, 2009 (izabrani dijelovi); za one koji mogu čitati članke na engleskom: „The most Catholic nation in Europe? Church, State and Society in Contemporary Croatia", Religion, state & society, 4/2006.
    Srdan Vrcan, Vjera u vrtlozima tranzicije, Split, 2000 (izabrani dijelovi).
    Ivan Cvitković, Konfesija u ratu (izabrani dijelovi).
    Dino Abazović, Za naciju i za Boga, (izabrani dijelovi).
  • Alija Izetbegović, Islamska deklaracija (izabrani dijelovi).
  • Medina Delalić i Suzana Šačić, Balkan bluz. Poglavlja: 1, 6, 15, prema feljtonu iz E-novina 06.11.2009
    http://www.e-novine.com/feljton/31857-Muslimanski-intelektualci-stranci.html
    "Demokratija i religija" izbor tekstova, Maribor/Beograd 2003.

Voditelj kursa: Orli Fridman, SIT Study Abroad (Balkans) and MA program in Conflict Studies, Singidunum University (Belgrade)

Kurs će istražiti ulogu i doprinos Studija društvenog pamćenja analizi i transformaciji konflikta. Način na koji društva kolektivno pamte i zaboravljaju je ključan za razumevanje dinamike konflikta.Razumevanje načina na koji čitava društva (a ne samo pojedinci/ke) čuvaju i pamte prošlost, komemoriraju je, poriču, zataškavaju ili je zaboravljaju, može produbiti naše razumevanje društava u konfliktu, pa čak i osvetliti transformaciju konflikta i njene prakse.

Eseji

  • Antej ili Herakle

    Autor: Radomir Radević Antej, libijski džin, sin Posejdona boga mora i Gaje boginje zemlje. Bio je izuzetno snažan dok god je bio u kontaktu sa tlom (majkom zemljom), ali kada bi ga podigli u vazduh...

    Opširnije: Antej ili...

  • Humor i satira kao mirovni aktivizam

    Autorica: Adelita Selmić 'Prosto rečeno, Feral je imao publiku koja se zajedno s uredništvom znala zajebavati, a Globusova publika ne zna  da je uredništvo zajebava. Sprdati se, u društvu čitatelja, s...

    Opširnije: Humor i...

  • Margina uzvraca udarac

    Autorica: Milica Miražić Dopustila bih sebi ovom prilikom, uz izgovor ograničenog obima i sasvim slobodne zadate forme rada, nešto manje formalan, na momente možda čak i krajnje uprošten...

    Opširnije: Margina...

  • Ruka ruku mije

    Autorica: Duška Andrić-Ružičić Uvod U svom eseju neću se baviti komparacijama niti se detaljnije baviti religijom i nacionalizmom na globalnom nivou (u svijetu) ili na području ex-YU. Ali, nametnuće...

    Opširnije: Ruka ruku mije