Glavna i odgovorna urednica: Svijetlana Nedimović

socijalna pravda_slikaPuls demokratije je u suradnji sa Fondacijom Mirovna akademija i Fondom Otvoreno društvo izdao zbornik pod nazivom „Lice i naličje socijalne pravde u BiH“ čiji su autori/ce bivši polaznici i polaznice Post-jugoslavenske mirovne akademije i suradnici/e Pulsa demokratije.

Rad na zborniku je počeo u junu 2013 s namjerom da pokrene diskusiju u javnosti Bosne i Hercegovine o socijalnoj pravdi kao uzdrmanom, i istovremeno, zanemarenom temelju društveno-političkog poretka. Rezultat rada mladih bh autora je zbornik artikuliranih promišljanja o tome kako su nestala mjesta otpora u BiH? Može li biti pravednijih rješenja u nepravednom sistemu? Šta je tranziciona pravda bez socijalne? Te se pitaju da li u toj suigeneričnoj stvarnosti u krhotinama, može biti socijalne pravde i je li nam ostalo snage za skok u povjerenje u kojem bismo opet mogli izmisliti solidarnost?

Radove autora možete pročitati u pdf-izdanju zbornika radova „Lice i naličje socijalne pravde u BiH” ovdje.  PRIJEVOD ZBORNIKA NA ENGLESKOM JEZIKU

Zbornik radova Lice i naličje socijalne pravde u BiH realizovan je u sklopu projekta Puls demokratije, Fonda Otvoreno društvo BiH, u saradnji s Fondacijom Mirovna akademija. Puls demokratije je internetski časopis za kritičko promišljanje društveno-političke zbilje u Bosni i Hercegovini koji postoji od 2006. godine. Zavljajujemo se Mennonite Central Committee koji je podržao rad Fondacije Mirovna akademija na ovom projektu.

CoverOd predgovora izdanju na našem jeziku

Knjiga koju držite u ruci već ispunjava svoju zadaću. Sam čin čitanja ovog predgovora čini vas mogućim/om saveznikom/com (saučesnikom/com!) u izgradnji mira na ovim prostorima. Ovaj prijevod  pionirski osvjetljava put, nadam se, narednim knjigama iz područja izgradnje mira objavljenim na jeziku koji razumije preko osamnaest milijuna ljudi, kako god ga nazivali

.„Priručnik za stratešku izgradnju mira“ izaziva nas već samim svojim naslovom. Iako je po opsegu priručnik, ova knjiga se detaljno bavi nečim što nije uobičajeno, bar ne u našim društvima. Mirom se na razne načine „Od Vardara pa do Triglava“ (zanimljivo je kako neke od nas ovaj izraz ogrije, a neke smrzne; dobar znak da nam je ova knjiga potrebna, nije li?) bavimo svi,  istovremeno kao žrtve njegovog odsustva, svjedoci nestajanja i vraćanja te kao aktivni sudionici, s puškom ili bez nje. Ipak, samo nas nekoliko stotina bavi se izgradnjom mira. Srećom po mir, mnogo više ljudi mu doprinosi i gradi ga no mala je zajednica onih koji to čine namjerno, osmišljeno, planski i – rekla bi Lisa Schirch – strateški.  Objavljivanje ove knjige će tu zajednicu povećati, a nas koji joj pripadamo obradovati i osnažiti. Na isti način nas je osnažilo uključivanje ratnih veterana u izgradnju mira, zahtjevnog, dugog, teškog, no plodonosnog i vrijednog procesa koji nas sve obogaćuje.

Goran Božičević, 

Miramida Centar – Regionalne razmjene mirovnih iskustava

LINK ZA ORIGINAL NA ENGLESKOM

Zagovaranje u BiH: Mogućnosti unapređenja

Jako civilno društvo (CD) koje je sposobno da uspješno vrši zagovaračke aktivnosti u ime grupe građana/ki često se vidi kao centralni stub procesa demokratizacije i izgradnje mira. Međutim, nakon 17 godina podrške donatora civilnom društvu postoje samo djelomični znakovi poboljšanja na ovom polju. Koji su to direktni i indirektni rezultati prethodnih pokušaja?  Šta su donatori i akteri civilnog društva naučili iz ovih pokušaja? Mogu li donatori konstruktivno i efikasno podržavati aktere promjene unutar civilnog društva?

U cilju boljeg razumijevanja navedene teme, autori su intervjuisali 10 donatora koji pružaju najveću finansijsku podršku civilnom društvu, te su napravili pregled njihovih programa. Pored toga su intervjuisali 10 aktivista civilnog društva s reputacijom nezavisnosti i iskustvom u zagovaranju i dobijanju finansijske podrške donatora. Izvještaj je također povezan s nezavisnim istraživačkim projektom koji se odnosi na legitimitet aktera civilnog društva, a koji je baziran na dodatnim intervjuima i akademskoj literaturi.

Autori su pokušali razumjeti ograničenja i logički okvir donatora, te naći balans između perspektiva odgovornosti i ograničenja organizacija civilnog društva (OCD) u današnjem bosanskohercegovačkom kontekstu, a sve u cilju pružanja realnih preporuka.

Izvještaj adresira tri ključna tematska polja: koje su teme i forme zagovaranja najefikasnije; efikasnost podrške donatora u izgradnji kapaciteta zagovaranja; i uloga Evropske Unije.

Autori su u istraživanju naveli konkretne preporuke donatorima za poboljšanje efikasnosti podrške bh civilnom sektoru, koje su izložili i na današnjoj prezentaciji. Prisutni predstavnici donatora (USAID, Norveška ambasada, Švicarska ambasada, Ambasada Kraljevine Nizozemske, OSCE, SIDA, Friedrich Ebert Stiftung) su naglasili važnost ovog istraživanja kao i preporuka jer i sami u svom radu prepoznaju mogućnosti unapređenja kao što su bolja koordinacija i komunikacija sa drugim donatorskim agencijama, verbalna i moralna podrška programima civilnog društva, ali su naveli i nedovoljnu koordiniranost i nivo suradnje između samih organizacija civilnog sektora, te česta nadmetanja između organizacija za finansijsku podršku, umjesto sinergističkog rada.

Istraživanje su sproveli autori Randall Puljek-Shank i Tija Memišević uz podršku Fondacije Mirovna akademija. Istraživanje je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške.

icon_pdf-48x48 Policy Brief (Engleski) icon_pdf-48x48 (BHS)

Eseji