Novosti

globalization and militarism sqPredstavljamo Vam intervju sa Prof. dr. Cynthiom Enloe, prvi iz serije intervjua sa autoricama/ima i urednicima knjiga koje se prevode i koje će u izdanju Udruženja Mreža za izgradnju mira biti objavljene 2020. godine.

Razgovarala: Nejra Nuna Čengić

Dr. Cynthia Enloe je feministička teoretičarka, spisateljica i profesorica. Zaposlena je na Clark Univerzitetu, SAD, na Odsjeku za političke nauke i Odsjeku za ženske i rodne studije. Međunarodno je priznata po svom doprinosu razumijevanju odnosa militarizma i patrijarhata, te doprinosu unutar polja feminističkih međunarodnih odnosa. Autorica je velikog broja knjiga, od kojih su neke: Maneuvers: The International Politics of Militarizing Women’s Lives (2000), The Curious Feminist (2004), The Big Push: Exposing and Challenging Persistent Patriarchy (2017).

U dva navrata je u organizaciji Međunarodne lige žena za mir i slobodu (WILPF) gostovala u Sarajevu: 2015. godine kao učesnica radionice ‘Feminističko tumačenje Dejtonskog Mirovnog sporazuma’ i 2016. kad je za bh. feministice i feministe facilitirala radionicu na temu ‘Kako raspakovati ratnu kutiju’.

U partnerstvu sa Mirovnom akademijom u Bosni i Hercegovini počinje prevođenje i objavljivanja stručne literature namijenjene akademskoj i aktivističkoj zajednici, a posvećene borbi protiv desničarskog populizma, religijske i etno-nacionalne radikalizacije i nasilnog ekstremizma.

Dragi prijatelji i prijateljice Mirovne akademije,

Došlo je vrijeme za novu fazu u radu Mirovne akademije. U narednom periodu imamo u planu da se usredotočimo na istraživanje praksi izgradnje mira u podijeljenim društvima, a na bazi dosadašnjeg iskustva i rada u Bosni i Hercegovini. Istražujemo i mogućnosti za organiziranje Ljetne akademije 2020. godine, a unutar ovog tematskog okvira.

U međuvremenu, zbog profesionalnih i ličnih obaveza, napustili su nas Slobodanka Dekić, Nebojša Šavija-Valha, Tamara Šmidling i Emina Trumić, koji su bili posvećene kolege/ice dugi niz godina. Formiran je novi Odbor organizacije, kojeg čine Nejra Nuna Čengić, Amela Puljek-Shank i Azra Smailkadić-Brkić, koje su i ranije usko sarađivale sa Mirovnom akademjom. Nadamo se da ćemo Mirovnoj akademiji uspjeti dati jednu novu energiju i fokus, a unutar dosadašnje misije i vrijednosti organizacije.

Kontakt sa onima koji su bili učesnici/e programa Mirovne akademije nam je uvijek bitan. Javite nam ukoliko bi željeli biti uključeni u ovu novu fazu na bilo koji način.

Randall Puljek-Shank

Objašnjenje

  • Kada govorimo o izgradnji mira mi mislimo na “sveobuhvatni koncept koji obuhvata, generira i održava čitav niz procesa, pristupa i faza potrebnih za transfomaciju sukoba u održivije, mirne odnose.“ (Lederach 1997: 35) Za izgradnju mira su važne, kako promjene u institucijama, tako i promijene u društvu.
  • Unatoč pomacima prema „lokalnom zaokretu“ (eng. local turn) unutar međunarodnih odnosa (Joakim Ojendal, Schierenbeck, & Hughes, 2017; Mac Ginty & Richmond, 2013), izgradnja mira shvaćena kao aktivnost lokalnih aktera koji imaju sposobnost za istinsku društvenu promjenu još uvijek ostaje marginalna u literaturi kao konceptualni fokus. Ova inicijativa ima za cilj napraviti doprinos prema ovom smjeru djelovanja, jačajući empirijsko istraživanje na način koji premošćuje disciplinarne i institucionalne granice.
  • Iako postoji sve veća interdisciplinarna literatura o izgradnji mira u BiH, ona postoji u vakuumu, u velikoj mjeri odvojena od prakse izgradnje mira. S druge pak strane, za mirovne aktiviste i praksu od značaja je uvezivanje sa akademijom, kritičko promišljanje o tome šta je uspješno, a šta ne u mirovnom radu i zašto.
  • Ovo je dodatno relevantno, jer je izgradnja mira kao praksa i vrsta literature sazrela sa slučajem BiH - ovo je kritička refleksija nakon više od 20 godina od pojavljivanja koncepta izgradnje mira kao takvog.
Stranica 5 od 11

Eseji

Videozapisi

Ubleha za idiote

  • BHS

    BHS: Bosansko-hrvatsko-srpski. Naziv za jezik(e) kojim se služe konstitutivni narodi (v.) Bosne i Hercegovine (v.). Svaki od konstitutivnih naroda zove ga - iz čisto praktičnih razloga - skraćeno: Bošnjaci - bosanski, Hrvati - hrvatski, a Srbi - srpski. Neki internacionalci (v.) forsiraju pak ovaj titoistički (v. Tito), homogenizirajući naziv, koji će se, tvrde zlobnici, vrlo brzo po odlasku internacionalaca (v.) iz BiH izgubiti iz uporabe prije negoli je u nju zapravo i ušao.  Korišten sa odobrenjem iz Ubleha za idiote od Nebojše Šavija-Valha i Ranka Milanović-Blank, ALBUM br. 20, 2004, Sarajevo.