Grupa od deset osoba zaposlenih u vladinom, ali i nevladinom sektoru iz cijele Ukrajine boravila je u posjeti Sarajevu u periodu između 15. i 22. oktobra 2017. godine u okviru treninga/studijskog putovanja pod nazivom „Uloga vlade, civilnog društva i privatnog sektora u pomoći kod zapošljavanja interno raseljenih osoba“. Cilj ove posjete bio je podijeliti iskustva iz Bosne i Hercegovine (BiH) kada je u pitanju pružanje pomoći i zaštita prava interno raseljenih osoba nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. U obzir su uzete perspektive bh. institucija, nevladinih i međunarodnih organizacija, te privatnih kompanija. Ovaj trening/studijsko putovanje je organizirala Fondacija Mirovna akademija iz Sarajeva uz podršku USAID-a i World Learning-a.

Ukrajinske institucije i cjelokupno društvo još uvijek se suočavaju sa nasiljem u istočnim dijelovima svoje teritorije, što za posljedicu ima 1,5 milion službeno registriranih interno raseljenih osoba. Ukrajinci nastoje da pronađu najbolje moguće načine da pomognu raseljenim osobama, da im pruže adekvatnu socijalnu zaštitu, te da iznađu načine kako da se ove osobe što bolje integrišu u društvo, sa fokusom na zapošljavanje. S tim u vezi, učesnici ovog studijskog putovanja na samom početku programa upoznati su kroz uvodnu sesiju sa društvenim i političkim kontekstom BiH od početka devedesetih godina prošlog stoljeća do danas. Ova uvodna sesija pružila je mogućnost učesnicima da nauče nešto o BiH i njenoj nedavnoj historiji, kako bi bolje razumjeli kontekst zemlje koja se suočavala (i još uvijek suočava) sa sličnim problemima kao i Ukrajina. Učesnici su također imali šansu za bolje upoznavanje historije BiH putem vođene turističke ture kroz Sarajevo.


Selma Porobić, profesorica međunarodnog humanitarnog i socijalnog rada na Palacky Univerzitetu u Češkoj, učesnicima ovog programa kroz svoje predavanje omogućila je bolje upoznavanje tematike. Tokom narednih dana učesnici su se sreli sa vladinim službenicima na nivou kantona, entiteta i države BiH koji na razne načine dolaze u kontakt sa interno raseljenim osobama u BiH i/ili su fokusirani na njihovo zapošljavanje. To su: Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, ministarstva za izbjeglice i raseljene osobe Republike Srpske (RS) i Federacije BiH (FBiH), Ministarstvo rada, socijalne politike i raseljenih osoba Kantona Sarajevo (KS) i Služba za zapošljavanje KS. Isto tako, učesnici su imali priliku da o ovoj tematici razgovaraju sa relevantnim osobljem iz međunarodnih i nevladinih organizacija koje rade na zaštiti prava i integraciji interno raseljenih osoba, kao što su UNHCR, Unija za održivi povratak i integracije u BiH, Ekonomski institut, Media Centar, Udruženje „Vaša prava“ i Projekat zapošljavanja mladih (YEP).


Učesnici ovog programa su svoja novostečena teorijska znanja imali priliku proširiti tokom izleta u Modriču (svjevernoistočni dio BiH), gdje su se susreli sa zaposlenim i samo-zaposlenim interno raseljenim osobama i povratnicima. Mnogi od ovih interno raseljenih osoba i povratnika su organizirani u zadruge kao što je Opšta poljoprivredna zadruga (OPZ) „Tarevci“ i Poslovno preduzetnički centar (PPC) „Jabučik“. Svrha ovih zadruga jeste da zadrugari jedni drugima pruže podršku prilikom proizvodnje i plasmana proizvoda/prerađevina od voća i povrća (koji se najčešće dalje plasiraju na inostrana tržišta). Naši domaćini u Modriči podijelili su sa nama svoje priče o borbi koja traje već više od 20 godina u tom procesu pronalaska zaposlenja i integracije u društvo koji još uvijek zapravo nije završen u mnogim dijelovima Bosne i Hercegovine.


Ono što su naši gosti iz Ukrajine vrlo brzo uočili jeste da je u BiH veoma mnogo urađeno kada je u pitanju rekonstrukcija stambenih objekata odnosno stambeno zbrinjavanje interno raseljenih osoba i povratnika. Pa ipak, ono što nedostaje, a što je jako bitno jeste proaktivnija uloga i bolje koordinirani napori, te programi podrške društvenoj integraciji ovog dijela stanovništva unutar njihovih prijeratnih odnosno poslijeratnih mjesta prebivališta. Na kraju ovog studijskog putovanja, pitanja kao što su osiguravanje psihosocijalne podrške interno raseljenim osobama, hitno uspostavljanje pravne regulative, potreba za efikasnom koordinacijom humanitarne pomoći i podrške između vladinog i nevladinog sektora, istaknuta su kao pitanja visokog prioriteta za naše kolege iz Ukrajine. Razlike u smislu socio-političkog konteksta između BiH i Ukrajine su očigledne, ali isto tako evidentne i sličnosti kada su u pitanju problemi s kojima se suočavaju interno raseljene osobe u Ukrajini i u BiH, zaključili su učesnici ovog programa. Oni će sa sobom u Ukrajinu ponijeti naučene lekcije iz BiH, te pokušati primijeniti „dobre prakse“ u svojoj zemlji, ali isto tako nastojat će da izbjegavaju greške koje su napravljene ovdje.


Tim Mirovne akademije zahvaljuje svima koji su podržali ovaj program i omogućili nam da svi zajedno učimo i podijelimo svoja iskustva sa kolegama iz Ukrajine.

 

 


Eseji

  • Jezik i identitet

    Bojana Genov (Mali Lošinj, Hrvatska)Kurs: Jezik i ideologija Jezik i identitet Jezične mijene bile su sastavnim dijelom moga odrastanja i školovanja i uvijek su bile popraćene ogromnom strašću ne...

    Opširnije: Jezik i...

  • Kolektivno sećanje onlajn

    Thomas Kohls (Prilep, Makedonija)Kurs: Mediji i sjećanje Колективно сећање онлајн Тема овог истражног рада је немачки веб-магазин „Ајнестагес“ („einestages“), који на својом сајту је описан као „јединствен пројекат“ који...

    Opširnije: Kolektivno...

  • Humor i satira kao mirovni aktivizam

    Adelita Selmić 'Prosto rečeno, Feral je imao publiku koja se zajedno s uredništvom znala zajebavati, a Globusova publika ne zna  da je uredništvo zajebava. Sprdati se, u društvu čitatelja, s...

    Opširnije: Humor i...

  • Knin

    Barbara MatejčićKurs: Mediji i sjećanje Knin Vrućeg kolovoškog dana sve se teže uspinjemo prašnjavim makadamom prema selu Grubori, visoko u brdima dvadesetak kilometara istočno od Knina. Podno...

    Opširnije: Knin

Ubleha za idiote

  • Implementacija

    Implementacija: Riječ u BH ušla u modu s ratom. Na engleskom implement znači izvršiti, obaviti, ili usaditi, no ne preporučuje se uporaba domaćih adekvata jer se na taj način gubi mistična aura projekta (v.). Engleska riječ implement potječe od latinskog implere, što prvotno znači NAPUNITI, ISPUNITI, pa i NAPRAVITI ŽENU TRUDNOM. Dakle, kod implementacije se radi o seksu ili, narodski rečeno karanju, no to je najčešće samo virtualno, pri čemu ili ne postoji odnos a postoje općenici i općenice,...

    Opširnije: Implementacija