Benjamin Perasović (1963.) studirao je, magistrirao i doktorirao sociologiju na odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je 1999. na temi „Subkulture mladih u Hrvatskoj: stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih“, te na osnovi disertacije objavljuje knjigu „Urbana plemena“ koja je 2002. dobila državnu nagradu za znanost. Radi u Institutu za društvene znanosti Ivo Pilar, nositelj je obaveznog kolegija Kineziološka sociologija na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, također i izbornog kolegija „Sport, navijači i kulture mladih“ na istom fakultetu, te je nositelj izbornog kolegija „Subkulture mladih“ na odjelu za sociologiju Hrvatskih studija. Objavio je tridesetak znanstvenih radova, te je čest gost na mnogim sveučilištima širom svijeta (uključujući, primjerice i Wako university, Tokyo ili Inter-medium Institute, Osaka). Osim akademskog dijela života nastupa i kao dj, uglavnom oko glazbenih pravaca kao što su roots reggae, dub, trance. Bio je predsjednik udruge Špica za harm reduction u oblasti upotrebe droge. Sudjelovao u mnogim domaćim i međunarodnim istraživačkim projektima; trenutno je voditelj hrvatskog tima u velikom međunarodnom projektu „Memory, Youth, Political Legacy and Civic Engagement“.

 vesna_jankovic_sm

Vesna Janković 

Polaznica doktorskog studija sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i znanstvena asistentica na Katedri za sociologiju na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Tijekom višegodišnjeg aktivističkog angažmana sudjelovala u pokretanju niza civilnih inicijativa: Svarun – radna grupa za ekološka, mirovna, ženska i duhovna pitanja (1986), Antiratna kampanja Hrvatske (1991), Centar za žene žrtve rata (1993) i Autonomna tvornica kulture – Attack (1997). Višegodišnja glavna urednica ARKzina, magazina Antiratne kampanje.Profesionalno surađivala sa sljedećim udrugama: GONG, Centar za žene žrtve rata, Ženska mreža Hrvatske, Centar za mirovne studije, Centar za ženske studije Zagreb.Članica Hrvatskog sociološkog društva. Prevela i uredila knjigu Peace Pilgrim: život i djelovanje vlastitim riječima (2003). Suuredila knjige Rat i ljudska prava (1993), Žene oblikuju ekonomiju i politiku (2002), Žene obnavljaju sjećanja/Women Recollecting Memories (dvojezično, englesko-hrvatsko izdanje) (2003), Antiratna kampanja 1991–2011: Neispričana povijest (2011), Restiting the Evil: [Post-]Yugoslav Anti-war Contention (2012) i Opiranje zlu: postjugoslavenski antiratni angažman (2015). Objavila radove o kvalitativnoj metodologiji, cyberfeminizmu te ulozi informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovanju i aktivizmu.

 iva marcetic

Iva Marčetić je diplomirala na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2009. godine. Nekoliko godina je radila u arhitektonskim uredima kao projektant, a bila je i članica Pulske grupe sa kojom je 2012. godine predstavljala Hrvatsku na 13. Bienalu arhitekture u Veneciji. Prije svega je zanimaju organizacijski i praktični načini rada i reforme modela stambenih politika u zemljama Jugoslavije, kao i aktivističko praktični potencijali umrežavanja različitih pokreta, organizacija i progresivnih struktura. Redovito piše članke na temu stambenih i ostalih prostornih politika, a članica je uredništva časopisa RAD. koji izdaje Baza za radničku incijativu i demokratizaciju (BRID). Radi u Pravu na grad u Zagrebu. Živi na Trešnjevci.

 jelena milos

Jelena Miloš je aktivistica, članica Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju te Prava na grad. Dosad je bila najviše angažirana u studentskom i radničkom pokretu u Hrvatskoj, između ostalog je sudjelovala u borbi za pravo na besplatno obrazovanje, zatim u raznim zajedničkim borbama sindikata i udruga među kojima može izdvojiti štrajk radnica Kamenskog protiv uništavanja njihove tekstilne tvornice ili rad na referendumskoj kampanji protiv monetizacije autocesta. Prije svega je zanimaju pitanja organizacije i praktični rad, pomoću kojih želi postići šire ciljeve poput nastanka i razvoja u progresivnih društvenih savezništava poput suradnje udruga, sindikata i građanskih inicijativa u borbi za zajednički interes.

emin eminagic 

Emin Eminagić, aktivist i prevoditelj, živi na relaciji Tuzla - Tešanj, diplomirao na Univerzitetu u Tuzli Engleski jezik i književnost, a magistarski stiče na Centralno evropskom univerzitetu u Budimpešti. Član je i inicijator studentskog pokreta i studentskih plenuma u Tuzli, te je osnivač lijevo orijentirane političke organizacije „Lijevi BiH“. Član je također i Ljetne škole psihoanalitike koja se organizira u Tuzli.

Eseji

  • Kolektivno sećanje onlajn

    Thomas Kohls (Prilep, Makedonija)Kurs: Mediji i sjećanje Колективно сећање онлајн Тема овог истражног рада је немачки веб-магазин „Ајнестагес“ („einestages“), који на својом сајту је описан као „јединствен пројекат“ који...

    Opširnije: Kolektivno...

  • Živi Grobovi ili o etnonacionalizmu

    Bojan Krivokapić „Tamo gde nema živa groba – sme li biti nas?“  (dnevnička zabeleška autora) Ovaj tekst je nastao kao plod analiziranja problematike etnonacionalizma, ne samo na slučaju SFR...

    Opširnije: Živi Grobovi...

  • Etnonacionalizam i Civilno Društvo u Srbiji

    Ivan Đekić Uvod Danas paralelno postoji građansko i etničko određenje nacije. Prema prvom  (anglosaksonski svet, Francuska, Holandija, Kanada) nacije su određene teritorijalno politički, dakle,...

    Opširnije: ...

  • Rat i Kulturna Tradicija

    Aida Šteta UVOD   Roditi se u Bosni i Hercegovini, tačnije na teritoriju bivše Jugoslavije, sredinom osamdesetih, pa čak i prije, iz ove perspektive, samo po sebi nosi neku posebnu težinu. Dešavanja...

    Opširnije: Rat i...