Razumijevanje elemenata kolektivnog nasilja
Razumijevanje elemenata kolektivnog nasilja i masovnih zločina i njihovih posljedica (uz slučajeve bivše Jugoslavije i Ruande - u kontekstu afričke regije Velikih jezera)
Voditelj/ica: Vlasta Jalušič, Tonči KuzmanićOpis kursa:
Kurs je usmjeren na dublje razumijevanje eskalacije sukoba u periodima tranzicije, načina njihove akumulacije do krajnjih činova masovnog nasilja i posljedica koje imaju ovi događaji i njihova legitimizacija na post-konfliktnu socijalnu i političku koheziju, oblike građanstva i političke odgovornosti. Fokus je stavljen na nasilne kolektivne konflikte praćene masovnim svirepostima, na njihovu pripremu i odigravanje, i na post-konfliktni period deeskalacije u slučajevima kakvi su bivša Jugoslavija i Ruanda. Pristup je zasnovan na premisi da su diskursi kolektivnog identiteta i ukrštanja roda, rase/etniciteta i religije ključni za razumevanje ideologija koje legitimišu nasilje. Uz ovo, posebna pažnja biće posvećena suočavanju sa masovnim kolektivnim zločinima iz prošlosti, načinima njihove memorijalizacije, pitanjima kolektivne krivice i odgovornosti, i načinima na koji oni oblikuju sadašnje i buduće društvene i političke sukobe.
Okosnicu empirijskog dijela kursa činiće studije dva slučaja - bivše Jugoslavije i Ruande (u širem kontekstu afričke regije Velikih jezera). Oba slučaja su odabrana na osnovu nasilnih sukoba u ovim zajednicama (unutar države, ili u procesu njenog raspada i reformisanja), kao i zbog jake rodne i etničke/rasne dimenzije u procesu pripreme za nasilje. Oba odabrana slučaja simbolički odražavaju ideološku tvrdnju da određene grupe, konstruisane kao suštinski različite, ne mogu živjeti zajedno, svaka na taj način poričući građanstvo »drugih« i fundamentalno »pravo na imanje prava« (Arendt). Kurs će slijediti konkretan proces konstrukcije identiteta kroz ideološke diskurse i provjeriti kako su tako konstruisani identiteti uklopljeni u biografske priče pojedinaca/ki (muškaraca i žena, nevezano da li su oni žrtve, počinitelji ili posmatrači) i u javne diskurse. Različita iskustva kolektivnog i interpersonalnog nasilja - iz perspektive počinitelja, žrtve, posmatrača - biće prezentovana i diskutovana kao dio kursa.
Ciljevi kursa:
- Razumjeti poveznice između različitih nivoa sukoba i nasilja i diskutovati teorijski okvir za razumijevanje kolektivnog nasilja.
- Istražiti dimenzije prožimanja roda, etniciteta i religije kako bi se bolje razumjela dinamika i uslovi pod kojima je konstrukcija etničkih, rodnih i religijskih identiteta (pojedinačno ili zajedno) korišćena za legitimisanje nasilja, čineći ga pritom prihvatljivim, pa čak i neophodnim, odgovorom na sukobe.
- Razviti empirijski zasnovano razumijevanje ovih veza kroz komparaciju dvije studije slučaja - bivše Jugoslavije i Ruande - u okviru regije Velikih jezera.
- Razumjeti različite post-konfliktne korake, politike i mjere koje doprinose suočavanju sa prošlošću, smirivanju i transformaciji sukoba.
- Promišljanje o implikacijama koje podrazumjeva uključivanje tačaka prožimanja etniciteta/rase, religije i roda u razumijevanje kolektivnog nasilja, te promišljanje o njihovoj važnosti za kreiranje politika i načina intervencije, kako u odabranim studijama slučaja, tako i šire.
Lista tekstova koje treba pročitati:
1. Hannah Arendt, O nasilju. U Hannah Arendt, Politički eseji, Antibarbarus Zagreb, 1996, 176-190 - izbor.
2. Tonči Kuzmanić, "Raspad SFR Jugoslavije in nasljedstvo: narodnjaštvo - a ne nacionalizam". U: Miroslav Hadžić, Nasilno rasturanje Jugoslavije. Uzroci, dinamika i posledice. Centar za civilno-vojne odnose, Beograd 2004, 81-102.
3. Roy Gutman, Svjedok genocida. Durieux, Zagreb, 1994. 18-50 i 205-214.
4. Julie Mertus, The Role of Racism as a Cause of Factor in wars and Civil Conflict, International Council on Human Rights Policy: Consultation on Racism and Human Rights Geneva, (December 3-4), 1999, (http://www.ichrp.org/ac/excerpts/50.pdf), 14p.
5. Jalušič Vlasta, "Rod i viktimizacija nacije - predratni i posleratni diskurz identiteta". U Miroslav Hadžić, Nasilno rasturanje Jugoslavije. Uzroci, dinamika i posledice. Centar za civilno-vojne odnose, Beograd 2004. 145-165.
6. Erin K. Baines, Body Politics and the Rwandan Crisis, Third World Quarterly, Vol 24, No 3, 2003, 479-493.
7. Seada Vranić. Pred zidom šutnje. Antibarbarus, Zagreb 1996, 179-215
8. Nenad Dimitrijević: Moralna odgovornost za kolektivni zločin. U: Ustavna demokratija shvaćena kontekstualno. Edicija Reč, Beograd, 2007: 275-309.
9. Phil Clark. The Rules (and Politics) of Engagement: the Gacaca and Post-genocide Justice, Healing and Reconcilitation in Rwanda, U: Phil Clark and Zachary D. Kaufman (izd.). Transitional Justice, Post-Conflict Recosnstruction and Reconcilitaion in Rwanda and Beyond. Hurst & Company, London. 297-319.
10. Hannah Arendt, Eichmann u Jeruzalemu: izvještaj o banalnosti zla, Zagreb: Politička kultura, zadnje poglavlje - izbor.
Dokumentarni i drugi filmovi:
- Smrt Jugoslavije (The Death of Yugoslavia)
- Krik iz groba (A Cry from the Grave)
- Škorpijoni (Scorpions)
- Hotel Ruanda (Hotel Rwanda)
- Duh kralja Leopolda (King Leopold's Gost)
- Moj susjed moj ubica (My Neighbor My Killer)
Course objectives:
- To understand the links between different levels of conflict and of violence and to discuss the theoretical framework for understanding the contemporary collective violence;
- To explore the intersectional dimenstions of gender, ethnicity and religion in order to better understand the dynamics and conditions under which ethnic, gender or religious identity constructs are used (singly or in combination) to legitimate violence making it an acceptable or even necessary response to conflicts;
- To develop an empirically based understanding of these links through the study of the two cases - former Yugoslavia and Rwanda - in the context of the Great Lakes Region;
- To discuss the various post-conflict steps, policies and measures to come to terms with the past, conflict settlement, and conflict transformation.
- To reflect on the implications of the inclusion of intersections of ethnicity/race, religion and gender into understanding of collective violence and to reflect about their importance for intervention and policy - both in the selected case studies, and wider.
Reading list:
- Hannah Arendt, On Violence (O nasilju. U Hannah Arendt, Politi?ki eseji, Antibarbarus Zagreb, 1996 176-190) - a selection.
- Ton?i Kuzmani?, "Raspad SFR Jugoslavije in nasljedstvo: narodnjaštvo - a ne nacionalizam". U: Miroslav Hadži?, Nasilno rasturanje Jugoslavije. Uzroci, dinamika i posledice. Centar za civilno-vojne odnose, Beograd 2004, 81-102.
- Roy Gutman, Svjedok genocida. Durieux, Zagreb, 1994. 18-50 and 205-214.
- Julie Mertus, The Role of Racism as a Cause of Factor in wars and Civil Conflict, International Council on Human Rights Policy: Consultation on Racism and Human Rights Geneva, (December 3-4), 1999, (http://www.ichrp.org/ac/excerpts/50.pdf), 14p.
- Jaluši? Vlasta, "Rod i viktimizacija nacije - predratni i posleratni diskurz identiteta". U Miroslav Hadži?, Nasilno rasturanje Jugoslavije. Uzroci, dinamika i posledice. Centar za civilno-vojne odnose, Beograd 2004. 145-165.
- Erin K. Baines, Body Politics and the Rwandan Crisis, Third World Quarterly, Vol 24, No 3, 2003, 479-493.
- Seada Vrani?. Pred zidom šutnje. Antibarbarus, Zagreb 1996, 179-215
- Nenad Dimitrijevi?: Moralna odgovornost za kolektivni zlo?in. In: Ustavna demokratija shva?ena kontekstualno. Edicija Re?, Beograd, 2007: 275-309.
- Phil Clark. The Rules (and Politics) of Engagement: the Gacaca and Post-genocide Justice, Healing and Reconcilitation in Rwanda, U: Phil Clark and Zachary D. Kaufman (izd.). Transitional Justice, Post-Conflict Recosnstruction and Reconcilition in Rwanda and Beyond. Hurst & Company, London. 297-319.
- Hannah Arendt, Eichmann in Jerusalem (Eichmann u Jeruzalemu: izvještaj o banalnosti zla, Zagreb: Politi?ka kultura), a selection, last chapter.
Documentary and other movies:
- The Death of Yugoslavia (Smrt Jugoslavije)
- A Cry from the Grave (Krik iz groba)
- Scorpions (Škorpijoni)
- Hotel Rwanda
- King Leopold's Gost (Duh kralja Leopolda )
- My Neighbor My Killer (Moj susjed moj ubica)
Mirovna Akademija 2008. bila je mnogo, mnogo više od pukog akademskog istraživanja porekla nasilnog konflikta ili osnova za izgradnju mira. Istražujući ove i druge teme sa istinskim intelektualnim žarom, Akademija je takođe obezbedila i retku priliku da se promišljaju neka od širih pitanja sa kojima su suočeni aktivisti/ice i svi oni koji su posvećeni nenasilju i društvenoj pravdi.
Kako gradimo pravedna i mirna društva? Koji su koreni nasilnog konflikta u našim zajednicama, i nama samima? Iz kojih izvora – kulturnih, istorijskih, filozofskih, religijskih i drugih - crpimo snagu i inspiraciju za naš rad? Na koji način gradimo i održavamo uspešne pokrete za nenasilnu društvenu promenu? Na koji bi način društva trebalo da se pravedno i nenasilno suoče sa nasilnom prošlošću? Šta je meni lično potrebno kako bih se pripremio/la za izazove ovakvog rada?
Doprinosi učesnika/ca i predavača ovim diskusijama – kako formalnim, tako i neformalnim – stvorili su atmosferu koja je učinila da ta sedmica u Sarajevu bude istinski živa, sa dijalozima debatama. Mirovna Akademija se veoma brzo profilisala kao esencijalni forum za razmenu ideja i jačanje novih mreža među aktivistima/icama i mirovnim radnicima/ama u regionu.
Za više od dve decenije mog bavljenja podučavanjem i aktivzmom vezanim za mir i ljudska prava, retko sam imao prilike da iskusim tako stimulativnu i dragocenu sedmicu, kao što je bila ta nedelja trajanja Mirovne Akademije 2008. Bila je to nedelja dana koja me je lično izazvala i promenila na tako mnogo nivoa, a iskustvo uzajamnog učenja i ličnog rasta koje smo delili tokom mog kursa zauvek će ostati važno za mene.
Mirovna Akademija nam je potrebna čak više nego što smo u stanju zamisliti – i nek nam dugo živi!
Brian Phillips, predavač na Mirovnoj Akademiji 2008
Ubleha za Idiote
Indikator: Ono što ublehu (v.) čini vidljivom kao ne-toliko-ublehu. Razmaženi donatori posebno insistiraju na velikom broju precizno definiranih i mjerljivih indikatora (v.) u aplikaciji (v.), koji ublehu svode na apstraknu matematičku dimenziju. Kako se njihova apstraktnost ne bi protumačila kao pokušaj prikrivanja, navode se izvori i načini njihove verifikacije (v.).Korišten sa odobrenjem iz Ubleha za idiote od Nebojše Šavija-Valha i Ranka Milanović-Blank, ALBUM br. 20, 2004, Sarajevo.
