Postjugoslavenska mirovna akademija sa 60 učesnika
Franjevački studentski centar u Sarajevu domaćin je Druge postjugoslavenske mirovne akademije koja je okupila oko 60 učesnika iz zemalja regiona.
U sklopu Akademije bit će održana tri paralelna kursa: "Sjećanje, pamćenje i zaboravljanje", "Aktivizam reloaded" i "Dinamika konflikta u konfliktnom društvu", a predavači su Stef Jansen (Univerzitet u Manchesteru), Goran Božičević (Miramida centar Istra), Paul Stubbs (Ekonomski institut Zagreb) i Orli Fridman (Institut za komparativne studije konflikata).
Članica organizacijskog tima Sanja Dejanković izjavila je da se radi o inicijativi četiri nevladine organizacije iz Sarajeva - Centra za nenasilnu akciju, Centralnog saveza Menoita, Nansen dijalog centra i Terce.
Po njenim riječima, organizatori su se prije svega vodili svojom potrebom za teorijskom podlogom koja bi ih vodila u budućem radu, jer je tokom godina nastao veliki jaz između aktivističkog i akademskog pristupa.
Zato je ova akademija praktično način da se "ujedine" ova dva pristupa, kaže Dejanković.
Predavač o temi aktivizma, Goran Božićević, kazao je da je za njega aktivizam svaka aktivnost koja teži mijenjanju društvenih odnosa u smislu da se ostvaruje više pravde, manje nasilja i da ima viziju jednog idealnog društva.
- Ali, aktivizam može biti na ulici ili radnom mjestu, kada god vidimo neku nepravdu ili neko zlo, rekao je on.
On smatra da svi mogu i trebaju reagirati na zlo koje se dešava, pa bilo to uskraćivanje naknada za porodilje, smanjenje penzija ili zagađivanje okoliša.
(FENA)
Preuzeto iz Sarajevo-x.com
Moji ciljevi su jako ispunjeni. Sadržaj je bio pun, i ja sam pun njega!
Učesnik/ica MA 2008.g.
Ubleha za Idiote
Fajlirati: Engl. file. Nekad se govorilo arhivirati (v. engleski jezik). Uvrstiti neki novi poslovni dokument među već postojeće, fajlirane dokumente. Sistemi fajliranja se neprestano razrađuju i usavršavaju, što zahtijeva permanentnu restrukturaciju (=premještanje dokumenata s jednog mjesta na drugo), a što opet dovodi do toga da se potrebni dokumenti sve teže mogu pronaći. Blagodareći kompjuterskoj tehnologiji i mogućnosti printanja (=ispisa elektronskih dokumenata na papir), proizvode se mnoštva kopija istog dokumenta s neznatnim izmjenama, što zauzima ogroman prostor u ofisu (v.), te čini potrebne dokumente još nepristupačnijim. Dodatna prednost kompjuterske tehnologije jest mogućnost da se dokumenti fajliraju elektronski. Nakon napada elektronskih virusa ili slomova kompjuterskih sistema neke se elektronske verzije ipak uspiju sačuvati ali se najčešće ne može ustanoviti jesu li relevantne ili pak opasne po ugled dotične NGO.Korišten sa odobrenjem iz Ubleha za idiote od Nebojše Šavija-Valha i Ranka Milanović-Blank, ALBUM br. 20, 2004, Sarajevo.